Ženska mreža Hrvatske

Napisao/la Super User. Posted in Ženska mreža

KODEKS ŽENSKE MREŽE HRVATSKE

Ženska mreža Hrvatske okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane.

Vođena feminističkim principima Ženska mreža Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije po spolu.

Organizacije, grupe i inicijative koje se žele uključiti u Žensku mrežu Hrvatske moraju djelovati suglasno s dogovorenim feminističkim principima i poštivati sljedeće vrijednosti:

• priznavanje temeljnih ženskih prava
• žensku solidarnost
• antimilitarizam
• nediskriminiranje na osnovi spola/roda, rase, vjerske ili nacionalne pripadnosti, životne dobi, seksualnog opredjeljenja, mentalnih ili tjelesnih razlika
• priznavanje prava žena da odlučuju o svom tijelu i reprodukciji (pravo na pobačaj i osiguravanje dostupnosti, dostupna i za žensko zdravlje najpovoljnija kontracepcija, umjetna oplodnja i usvajanje djece bez obzira na bračni status i seksualno opredjeljenje)
• razvijanje ekološke svijesti
• razvijanje regionalne i međunarodne suradnje sa srodnim ženskim feminističkim organizacijama
• aktivno suprotstavljanje nasilju nad ženama

Žene su u dokumentima UN prepoznate kao politička, ekonomska i statusna manjina, a Republika Hrvatska se potpisom na Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena obvezala ne samo na donošenje zakonskog okvira koji jamči ravnopravnost spolova, već i na provođenja mjera za uklanjanje svih oblika diskriminacije iz prakse i običaja.

Budući da je žena 51 posto u ukupnom stanovništvu, smatramo da one trebaju izaći iz začaranog kruga političke, ekonomske i statusne manjine te steći ravnopravno mjesto u svim društvenim procesima.

Stoga Ženska mreža Hrvatske za osnovne ciljeve svojega javnoga zalaganja određuje

- sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju
- ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
- socijalnu sigurnost
- zaustavljanje nasilja nad ženama
- politiku ravnopravnosti i tolerancije

Sudjelovanje žena u politici i političkom odlučivanju
Žene čine 51,5 posto ukupnog stanovništva i, kad su u prilici, bolje zastupaju ženske interese zbog čega je vrlo važno da ih na mjestima odlučivanja bude barem 30 posto. Zato ...

... zahtijevamo:
- podjelu odgovornosti u kući i državnoj vlasti
- ženske kvote u izvršnim tijelima političkih stranaka, na kandidacijskim listama na koje se naizmjenično navode kandidati oba spola na svim listama, te na svim razinama vlasti.
- mjere za cjelovito i realno prikazivanje žena u javnosti, sankcioniranje i dokidanje seksizama, predrasuda i stereotipiziranja.

Ostvarenje prava na školovanje, rad, zaradu i punu zaposlenost
Zato što je ženska nezaposlenost i rad na crno u porastu, zato što su zbog lošeg vrednovanja njihova rada žene prisiljene raditi više poslova, premda kod kuće obavljaju neplaćene poslove i tako, kao i ostali, pridonose nacionalnoj ekonomiji ...

... zahtijevamo:
- uvođenje mjera poticanja zapošljavanja žena na radnim mjestima u skladu s njihovim obrazovanjem
- kreditiranje samozapošljavanja žena pod povoljnim uvjetima, s malim kamatama i odgodom plaćanja duga
- smanjenje stopa poreza kako bi se rasteretilo gospodarstvo čija kriza pogađa siromašnije i srednje slojeve čiju većinu čine žene
- organizirano osposobljavanje žena za rad sa suvremenom tehnologijom
- mjere za sprečavanje dobne diskriminacije žena prilikom zapošljavanja
- uvažavanje specifičnih problema seoskih žena, njihovog doprinosa obiteljskoj zaradi i s tim u skladu vrednovanje njihova neplaćenog rada
- radno zakonodavstvo koje štiti žene od seksualnog ucjenjivanja, uznemiravanja i napastovanja na poslu.

Socijalna sigurnost
Socijalna politika u Hrvatskoj ne daje kvalitetne odgovore na aktualnu krizu u zemlji. Nezaposlene žene, samohrane majke, seoske žene, žene treće dobi i žene s posebnim potrebama ne uživaju skrb kakva im je potrebna. Radno sposobnim a nezaposlenim ženama, na primjer, ograničena je mogućnost dobivanja socijalne pomoći, a seoske žene praktički i ne mogu ostvariti socijalnu zaštitu. Zato ...

... zahtijevamo:
- smanjenje dijela državnog proračuna za vojsku, tajne službe i policiju i njegovu prenamjenu u socijalne i zdravstvene svrhe, za školstvo i poboljšanje ekonomskog statusa žena
- socijalnu državu te socijalnu politiku koja će zadovoljiti potrebe specifičnih potreba žena
- jasno definirane zakonske okvire pomoći ženama
- umjesto sužavanja socijalnih prava ostvarivanje i efikasno provođenje socijalnih zakonskih prava
- stvarnu saborsku kontrolu predviđenih i utrošenih sredstava za socijalnu zaštitu
- socijalnu sigurnost za seoske žene, njihovo pravo na dostatnu zasluženu mirovinu
- omogućavanje dopunskog rada čiji iznosi prate troškove života bez plaćanja dopunskih poreza i doprinosa te bez gubitka ili zamrzavanja stečenih mirovinskih prava za žene umirovljenice
- dostupne jaslice i vrtiće za sve, njihov rad u dvije smjene, a za djecu samohranih majki i onu iz siromašnih obitelji besplatne usluge
- dječji doplatak koji prati troškove života, redovito se isplaćuje; također redovita isplata istovjetnih naknada za nezaposlene žene
- dostupne informacije o socijalnim pravima.

Dostupan pobačaj i kontracepcija te sigurna zdravstvena zaštita žena
Razina zdravstvene zaštite pada a s tim u skladu sve se češće uskraćuju prevencija, specijalistički pregledi, bolničko liječenje, lijekovi. Takva situacija posebno utječe na žene, njihov radni i privatni život. Potom, prve zdravstvene usluge koje je Fond zdravstvenog osiguranja prestao sufinancirati jesu kontracepcija i pobačaj koji su se stoga komercijalizirali, a često su i nedostupni. Budući da žena ima pravo odluke o tome želi li, kada i s kim rađati djecu, kontracepcija i pobačaj moraju biti legalni, sigurni i teritorijalno i financijski dostupni svim ženama. Državna politika i Crkva zagovaraju zabranu pobačaja što predstavlja nedopustiv pritisak na ginekologe/inje i same žene. Zato ...

... zahtijevamo:
- medicinski siguran i besplatan pobačaj u svim županijskim bolnicama, oštre i lako provedive sankcije za one koje to odbijaju na zahtjev žene učiniti
- dostupnu i besplatnu kontracepciju prema izboru žene
- lako dostupnu sterilizaciju i umjetnu oplodnju
- javnu kampanju o važnosti upotrebe kontracepcije i zaštiti od spolno prenosivih bolesti
- besplatna savjetovalište o kontracepciji
- liberalni spolni odgoj u vrtićima, osnovnim i srednjim školama
- ginekologe/inje koji/koje poštuju potrebe žena i ne nameću svoje osobne stavove i moralne i religijske norme
- veća sredstva iz državnog proračuna namijenjena prevenciji (napr. testovima za rano otkrivanje raka grlića maternice, mamografijama, ultrazvuku dojki itd), općem i reproduktivnom zdravlju žena i općem zdravstvenom obrazovanju
- dosljednu primjenu postojećih zakona koji se tiču zdravstvene zaštite i njihovo poboljšanje radi postizanja više razine zdravstvene sigurnosti

Zaustavljanje nasilja nad ženama
Od rata, u militariziranoj atmosferi, raste nasilje nad ženama. Žensko savjetovalište, jedan od mnogih telefona za pomoć, mjesečno prima više od 260 poziva. U Hrvatskoj ne postoji krivičnopravna zaštita žena od obiteljskog nasilja. Jedino sklonište za žene žrtve nasilja u Hrvatskoj ima neizvjesnu financijsku budućnost. Zato ...

... zahtijevamo:

- zaštitu žena žrtava nasilja pomoću nezavisnih, autonomnih od države financiranih savjetovališta, SOS telefona, skloništa te grupa samopomoći
- besplatne zdravstvene preglede, liječenje i psihološku podršku za žene koje su preživjele obiteljsko nasilje
- krivično pravnu zaštitu žena izloženih obiteljskom nasilju, donošenje zakona o obiteljskom nasilju i osnivanje posebnog obiteljskog suda
- edukaciju zaposlenih u državnim institucijama (centrima za socijalni rad, policiji, sudstvu, školstvu i zdravstvu) o problemu nasilja nad ženama
- osnivanje posebnih policijskih odjela za slučajeve nasilja nad ženama u kojima će raditi žene
- javnu kampanju protiv nasilja nad ženama financiranu iz državnog proračuna
- vođenje službene statistike o nasilju nad ženama pri državnim institucijama Državni zavod za statistiku, policija, zdravstvene ustanove, sudovi, tužilaštva) po kriteriju spola i srodstva s nasilnikom.

Politika ravnopravnosti i tolerancije
U društvu se u školskom sustavu napose podržava slika o tradicionalnim spolnim ulogama i takovrsni stereotipi. Štoviše, stereotipiziranje muško-ženskih odnosa sve je zastupljenije, a liberalni spolni odgoj nestao je iz nastavnih programa. Istodobno, tolerancija u društvu opada, a nasilje upadljivo raste. Zato ...

... zahtijevamo:
- ukidanje spolnih stereotipova u udžbenicima i nastavi te adekvatno vrednovanje uloge žena u povijesti i sadašnjosti
- uvođenje načela nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba nenasilnim putem u osnovne škole
- ukidanje vjeronauka u školama i njegov povratak u konfesionalne zajednice
- demilitarizaciju društva i aktivnu mirovnu politiku
- poticanje i financiranje nevladinog sektora.

Članice Ženske mreže:
Autonomna ženska kuća Zagreb
BUŽE - Buje
Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava, Zagreb
Centar za žene žrtve rata, Zagreb
Centar za ženske studije, Zagreb
CGI Poreč, Poreč
"DELFIN" Pakrac
DOMINE Split – udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava
DEŠA Dubrovnik
GORD Građanska organizacija razvoja Dalj, Dalj
Građanska udruga protiv nasilja, Sisak
"Jedro" Slavonski Brod
Kuća SEKA , Brač
KŽP Pakrac, Pakrac
Lezbijska organizacija LORI, Rijeka
Lezbijska grupa KONTRA , Zagreb
Mirovna grupa OAZA , Beli Manastir
P.G.D.I., Beli Manastir
S.O.S. poziv u pomoć, Virovitica
SDF - ženska inicijativa Zagreb, Vojnić, Knin, Plaški, Korenica, Zagreb
TARA, Ličko Petrovo Selo
Udruženje žena Dalj, Dalj
Ženska grupa Donji Lapac , Donji Lapac
Udruga žena Vukovar
Udruženje "BARANJA", Bilje
UŽRH "BOLJA BUDUĆNOST", Zagreb
UŽUR, Zagreb
Ženska grupa Brod, Slavonski Brod
Ženska grupa Krnjak, Karlovac
Ženska grupa Lošinj, Mali Lošinj
Ženska grupa Split
Ženska grupa Vojnić
Ženska infoteka, Zagreb
Ženska inicijativa Šibenik
Ženska pomoć sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja sa Prihvatnim centrom, Zagreb
Ženska soba – centar za seksualna prava, Zagreb
Ženska udruga "IZVOR", Tenja
Ženska sekcija SSSH, Zagreb

Kontakt:
Bojana Genov
Lošinjskih brodograditelja 33
51550 Mali Lošinj

Web: www.zenska-mreza.hr
E-mail: koordinatorica@zenska-mreza.hr
Tel: 098/215-858
Fax: 051/233-650

Lori

Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" osnovana je 19. listopada 2000.g.
Cilj udruge je informiranje i ...

više o lori

Volontiranje

Organizacija koja cijeni svoje volontere i volonteri koji cijene sebe i svoj rad su ključni element uspješnog partnerstva.

priključi se

Podržite nas

Podrška, informacije, savjetovanje.

Podržite LORI

Kontakt

Janeza Trdine 7/IV, 51000  Rijeka
+385 (51) 212-186
loricure@yahoo.com

Copyright © 2010 LORI, All Rights Reserved