Pozadina i problematika

Napisao/la WEB tim. Posted in Psihološki centar

 

Pripadnici i pripadnice seksualnih i rodnih manjina javljaju se udrugama u potrazi za psiholozima/ginjama koji/e su upoznati sa specifičnim potrebama LGBTIQ osoba, te senzibilizirani i kompetentni za rad s ovim klijentima/cama („LGBTIQ friendly“ psiholozi/ginje). Poteškoća udruga kod upućivanja LGBTIQ osoba na psihologe/ginje leži i u tome što ne postoji mreža identificiranih LGBTIQ friendly psihologa/inja, a psihološka savjetovališta pri Udrugama postoje samo u Zagrebu i Rijeci (često s problemom nedostatka kapaciteta i financijskih sredstava).

Potrebno je da psihološka struka u Hrvatskoj uspostavi Odjele i specijalizirane timove koji bi bili fokusirani na problematiku LGBTIQ osoba i doprinosili osiguranju kvalitetnih psihosocijalnih usluga za LGBTIQ osobe (po uzoru na praksu u zapadnim zemljama). Unutar psihološke struke mora se razviti mehanizam komunikacije, suradnje i podrške među psiholozima/ginjama koji/e su zainteresirani/e za istraživanje, pružanje usluga ili mijenjanje javne politike po pitanju LGBTIQ tematike. Vezano za to, nužno je razviti mrežu psihologa i psihologinja koji su senzibilizirani i educirani za rad s LGBTIQ klijentima/cama. Osim toga, potreba je i da se podigne svijest o potrebi istraživanja i uvrštavanja ove tematike u obrazovanje mladih psihologa/inja.

Osiguravanje prava na zdravlje i kvalitetnu zdravstvenu uslugu za sve građane i građanke bitan je i ključan čimbenik u razvoju demokratičnosti hrvatskog društva. Pravo na zdravlje i adekvatni tretman nije privilegija neke skupine u odnosu na druge. Zdravstvena briga treba se temeljiti na objektivnim informacijama i znanstvenim činjenicama ukoliko se radi o civilnom i demokratičnom društvu. Uklanjanje stigme, pogrešnih stavova i loše prakse te educiranje, informiranje i ustanovljavanje mehanizama koji će podržavati brigu za zdravlje svih osoba (bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet) presudni su koraci u osiguranju kvalitetne zdravstvene usluge u društvu koje promovira jednakopravnost i zaštitu ljudskih prava.

 

Neke dodatne činjenice

Procjena potreba seksualnih i rodnih manjina u Hrvatskoj (LORI, 2006.god.) 5J. Juretić, S. Božić, O. Birta, M. Lacovich, D. Almesberger, A. Balenović; 2006. g. pokazuje da o depresiji izjavljuje 56.3% ispitanica/ka, o suicidalnim mislima i/ili pokušaju samoubojstva njih 25.0% 6Istraživanja u zapadnim zemljama pokazuju da je suicid kod LGBT adolescenata 4 puta češći., o osjećaju bezvrijednosti 42.2%, o poremećajima prehrane 20.1%, o nižem samopoštovanju/samopouzdanju 49.7%, o anksioznosti 55.7%, itd.

1. Nepostojanje podrške u okolini – obitelj, škola, fakulteti

Čak oko 50% pripadnika/ica seksualnih i rodnih manjina doživjelo je negativnu reakciju roditelja na saznanje o njihovom identitetu; negativnu reakciju majke 42% te oca 48%. Brojni slučajevi dokumentiraju emocionalno i/ili fizičko nasilje od strane obitelji s namjerom da ih se kazni ili «ispravi» njihov seksualni/rodni identitet. Zbog postojećeg nerazumijevanja, predrasuda, diskriminacije i (internalizirane) homofobije, jedna od osnovnih poteškoća ove zajednice je otkrivanje svog identiteta drugima, naročito članovima obitelji. "Coming out" 7Ukratko, coming out je otkrivanje sebi i drugima te otvoreno identificiranje osobe kao homo/biseksualne, transrodne ili transeksualne je važan dio životne povijesti LGBTIQ pojedinca/ke te ima utjecaja na njegovo ili njezino psihološko zdravlje. Procjena potreba pokazuje da 60,3% ima strah da će biti izloženo fizičkom ili psihičkom maltretiranju ako se otvoreno identificira kao lezbijka, gej muškarac, biseksualna, transrodna ili transeksualna osoba.

Mlade LGBTIQ osobe posebno su ugrožene zbog problema zlostavljanja u školi i na fakultetu. Ne postoji sistem podrške u obrazovnim ustanovama niti ove osobe nailaze na prihvaćanje u obitelji. Mnogim mladima uskraćena je podrška, ograničava im se kretanje, kažnjava, emocionalno i fizički zlostavlja i napada. Također, određen broj mladih biva izbačen iz kuće zato što su gej ili proživljava zlostavljanje u obitelji. Sve to uvelike dovodi do slabog samopouzdanja i drugih psihičkih teškoća. S druge strane, starija populacija uglavnom nije otkrila svoju orijentaciju okolini, živi povučeno i ima manje izvora podrške (rjeđe se i obraćaju organizacijama) - ovaj dio zajednice posebno je nevidljiv u društvu.

 

2. Internalizirana homofobija, bifobija i transfobija

Internalizirana homo/bi/fobija manifestiraju se kroz negativne osjećaje i stavove pojedinca/ke prema svom identitetu, što uključuje uznemirujuće ili neugodne osjećaje o sebi, krivnju, sram, sumnju, slabo samopoštovanje i dr. Podaci različitih istraživanja ukazuju na to da internalizirana homofobija igra značajnu ulogu kod nekih psihičkih tegoba kao što su npr., depresija, somatske smetnje, samopoštovanje, osamljenost i nepovjerenje prema okolini.

 

3. Nasilje i diskriminacija

Gore navedeno istraživanje među ovom populacijom, donosi podatak da je najveći postotak osoba doživio diskriminaciju ili uznemiravanje od strane ukućana/obitelji (28.2%), zatim na radnom mjestu (17.3%), od strane policije (15.3%) te od zdravstvenih djelatnika/ca (10.6%). Zbog postojeće diskriminacije, 34.8% osoba spremno je odseliti iz Hrvatske. Gotovo svaka druga osoba bila je izložena nasilju (zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta) – 47.1%. Najveći je broj osoba bio izložen verbalnom zlostavljanju (49.2%), zatim neželjenim seksualnim prijedlozima (34.7%), prijetnjama fizičkim nasiljem (30.9%), kontroliranju kretanja (23.7%), prijetnjama uskraćivanjem novca i materijalne sigurnosti (20.5%), prijetnjama izbacivanjem iz doma (17.4%), neželjenom diranju ili zadovoljavanje pohote (16.6%), te udaranjem ili su bili pretučeni (14.4%). Nasilje nad LGBTIQI osobama (zločin počinjen iz mržnje) dovodi do teških posljedica i trauma u životu ovih osoba. Ono se ne prepoznaje kao društveni problem niti se sankcionira, uz dodatni problem da osobe često ne prijavljuju ovo nasilje u strahu od daljnjeg osuđivanja i diskriminacije (od strane državnih institucija i okoline) te zbog nepovjerenja u policiju i pravosuđe.

 

Share

Lori

Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" osnovana je 19. listopada 2000.g.
Cilj udruge je informiranje i ...

više o lori

Volontiranje

Organizacija koja cijeni svoje volontere i volonteri koji cijene sebe i svoj rad su ključni element uspješnog partnerstva.

priključi se

Podržite nas

Podrška, informacije, savjetovanje.

Podržite LORI

Kontakt

Janeza Trdine 7/IV, 51000  Rijeka
+385 (0)51 212 186
+385 (0)91 593 4133
+385 (0)91 493 4133
loricure@yahoo.com

Copyright © 2010 LORI, All Rights Reserved