Pisma obitelji

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised

Draga moja sestričnice,

Misli mi stalno nadolaze kako se prisjećam toga dana... Ono što je duboko ostalo u mojoj glavi je tvoj pogled. Bio je pun straha i želje za prihvaćanjem, ali i one tvoje spontanosti i hrabrosti.

Prisjećam se i tvojih riječi... Bila si kratka i pomalo nejasna: "Gle, ne znam kako bi ti to rekla. Bila sam s tom ženom 7 godina". Ne znam što sam ti na to rekla, ali vjerojatno ništa pametno. No, to sad i nije toliko važno.

Moram priznati, i prije se kao nešto šaputalo i nagađalo, no svemu tome uopće nisam pridavala važnost. No, sada je to bilo to.. Rekla si mi.. Čula sam to od tebe.. Buljila sam u istinu i nisam znala što.

Teško se sad s vremenske distance vratiti u taj isti moment i sve osjećaje koji su me obuzimali. Znam da sam bila zbunjena, zatečena i da sam ti kroz svaku riječ, gestu i pogled htjela biti podrška, mada nisam znala kako. Dala sam si svo vrijeme svijeta da to i budem u svakom trenutku kroz svoje postupke, a ne dosadna filozofiranja.

Naravno da sam o tome bezbrojno puno razmišljala nakon što smo se toga dana rastale. Naime, nije mi se činilo da si sretna. Pitala sam se zašto? Sigurno nije lako skrivati se ili pak ispovijedati svoje najintimnije tajne. Nametao mi se i određen strah. Što ako kažem neku krivu riječ? Kako da se uopće ponašam? Puno pitanja vrtilo se po mojoj glavi. I meni je trebalo vremena da sve to nekako usvojim i prihvatim.

Iznad svega, osjećala sam se sretno i bogato jer si mi pružila priliku da te stvarno upoznam, jer je naš odnos od tada postao otvoren, slobodan i pravi.

Jedino što ti mogu reći je HVALA TI na tome i VOLIM TE.


Tvoja M


Roditelj sam transeksualnog djeteta i osjećam se sama i izolirana. Mogu tek samo zamisliti kako se osjeća moje dijete! Vjerujte mi da bi možda samo najljućem neprijatelju priuštila da prolazi kroz to.
U školi te vuku za rukave (profesori), izvikujući pokude u stilu kako si to obučen, izgledaš kao neki dečko, itd., frizura - isto ne valja, ma ništa ne valja. Onda si prisiljen na coming out, i roditelj mora otići u školu i reći u čemu je stvar, inače ćeš biti linčovan, kao da  do sada nije bilo to. Kad dođeš u školu prvo te gledaju kao da si lud (i misle upravo to), onda ti kažu da nisu educirani za to, ali jesu za poremećaj u ponašanju, koji dijete svakako i evidentno ima jer je u konfliktu s nastavnicima, i to se mora rješavati! Rješava se tako da te određeni dio nastavnika i nakon službene promjene imena i psihijatrijskog stručnog objašnjenja, opet naziva krivim imenom i namjerno provocira. Mrziš profesora, mrziš sam sebe i sve oko sebe… I naravno opet si u konfliktu i inzistira se na liječenju poremećaja u ponašanju, ono "drugo" nije sad bitno. Čak i tvoj psihijatar rješava poremećaj u ponašanju, a ne više onu dijagnozu s kojom si i zbog koje teškom mukom došao do njega. I još kaže
da to nije uopće povezano. Super! Sad dijete stvarno može misliti da je totalno poremećena osoba i da će jednog dana završiti u ludnici – svojom krivnjom. KATASTROFA! Ono što sam htjela reći, i što je možda nekome teško shvatiti je da bez obzira koliko mi je teško, nikom nije teže nego u ovom slučaju mom djetetu, za koje sam vas probala informirati ako se otprilike osjeća, a to nije ni pola, ali možda ostatak nekom drugom prilikom. Nikada zbog toga nisam bila ljuta na njega, već samo na prirodu koja se tako žestoko poigrala s nekim osobama i malim mladim dječjim mozgovima, srcima i tijelima. Sada sam ljuta zato što unatoč svoj borbi s nekim službenim tijelima, okolinom, itd., osjećam ponekad takvu nemoć da mu pomognem da bi si najradije svu kosu počupala. Uz to i on kao i svako drugo dijete često misli da radim protiv njega, i to su najteži trenutci i krize za nas dvoje, a vjerujte mi
ima ih. Najgora stvar je i to da ponekad stvarno nisam sigurna da li radim dobro, s obzirom na cijelu situaciju, a nemam se baš kome požaliti i očekivati pravi odgovor i rješenje. Nije vam dozvoljeno ni braniti dijete pred stručnim osobljem, jer se pitaju, odnosno pitaju vas zašto branite svoje dijete... Pa evo, volim ga, i nema nikog drugog da ga zagrli da mu da utjehu i podršku i snagu, sve ono što vi ne želite, ne možete ili jednostavno nećete.
Hvala LORI na iskrenoj podršci i pomoći, i nadam se da uskoro vidimo, jer nam svima treba više susreta i druženja.
Mama(38)


Bok!
Pročitala sam iz vašeg letka - Obitelj bez predrasuda - neka pisma roditeljima i  voljela bih reći: Ne mogu vjerovat! Ali mogu. I žalosti me jako. Čak me ni ne ljuti jer sam vremenom postala ne ljutljiva na sve ljudske gluposti i niskosti bilo koje vrste. Ali me žalosti često. Ja već imam koju godinicu i prošla sam masu svojih faza ljutnje, depresije, hirovitosti, tragedije, svega pomalo.. Strahovito me pogađa bilo kakav zid od strane roditelja prema svom djetetu, odbijanje, agresivnost bilo koje vrste, neprihvaćanje, nerazumijevanje... a ni šutnja nije ništa bolja. Imam kući "djevojčicu" od skoro 18 godina i samo se nadam da će mi dopustiti i u buduće da na neki način postojim u njenom životu. Kao do sada. Ona je tako rasla i rasla uz mene i išla za mnom kuda sam već išla, zapitkivala, osluškivala, svašta naučila i sve manje i manje pitala. Tu su polako prišli neki drugi ljudi, škola, društvo, prijatelji uz koje je dalje rasla, propitkivala. I malo po malo stvorila svoj svijet misli i želja. Sve manje toga ima što me može pitati, što već ne zna. Sada je došlo vrijeme da ja povremeno za njom cupkam, osluškujem, zapitkujem. Samo povremeno želim pronjuškati, ako mi dozvoli, u njezin svijet, da bih je upoznala. Veoma volim tu djevojku i zaista ne znam, ne pada mi na pamet ni jedan njezin mogući postupak ili želja ili dio osobnosti koji bi me mogao od nje udaljiti. Do ove točke bila sam tu za nju, da joj pomognem, ako se spotakne, pa da je podignem. Sada sam tu ako joj treba pomoć, bilo koje vrste, ako ona smatra da joj treba moja pomoć.

Čitam tako vaša pisma roditeljima i napravi mi se onaj "čvor u grlu" jer se u životu najviše bojim samo situacije da bi se moje dijete moglo naći u prilici da nema pomoć kad joj zatreba, da je netko zbog bilo kojeg vida njene osobnosti odbacuje ili vrijeđa. Kad kažem netko mislim na neku osobu prolaznu u životu. Nikako si ne želim ni zamisliti osobu iz obitelji. Dugo nisam shvaćala taj problem neprihvaćanja osoba iz razloga njihove seksualne orijentacije. Za mene je to uvijek i oduvijek bila osobna stvar pojedinaca i uopće me se nije ticalo. Pa pobogu, nije to čovjekova mana, neka greška, što li?! Ne mogu shvatiti nikakvo mjerenje ljubavi. Ona ili postoji ili ne postoji. Daj bože da postoji za svakoga i da je zbog nje svatko sretan. Mene samo zanima na licu moje kćeri sreća. Ogromno mi je srce i osjećam tisuću boja kad vidim to na njenom licu. I uopće me ne zanima od kuda ta sreća dolazi. Ako kaže da dolazi od njega ili nje svejedno mi je. Tada samo znam da moja malena uz sebe ima osobu zbog koje je sretna. I zahvalna sam toj osobi na tome neizmjerno. To je u biti sve što za svoju kćer želim. Da nikada ne ostane sama, da ulovi svoju sreću.

Upoznala sam mnogo osoba različitih od mene, različitih u bilo kojem pogledu, pa i seksualne orijentacije. To su samo bile i jesu osobe različite od mene, ništa vrijedno spomena. Neke su mi se svidjele, neke ne, tko zna zašto, možda zbog mirisa, ha, ha... Jednostavno volim ljude, sa svim različitostima koje nosimo, pa mi nije dosadno, gledat u svoju sliku. S tim ljudima rastem, učim, putujem, doživljavam nijanse boja. I sretna sam tada.
 
Iz mog nerazumijevanja i valjda moje neukosti, probleme odbijanja ljudi s različitom seksualnom orijentacijom "od većine" u društvu, nisam osjećala, nisam shvaćala. I ja sam pomalo gledala svijet samo svojim očima. Pa gdje je tu problem, što to ovi ljudi pričaju? Upoznala sam djevojku koja mi je, malo po malo, mnogo toga usput objasnila. I dala mi taj letak koji puno govori o težini života "različitih". I ja sam u svojoj obitelji često postavljala temu "različitosti" iz straha koji se u meni po malo stvorio zbog mogućnosti da i u mojoj obitelji možda postoji blato. Presretna sam bila kada sam saznala da je moja obitelj topla i draga kako sam se i nadala. I tako sam malo po malo širila svoje misli dalje i na neki način skupljala u ladice ljude zbog kojih se osjećam sretnom i one zbog kojih to nisam. Nikako mi ljudi više nisu isti, kada saznam kako ocjenjuju druge, kako ih odbacuju i ignoriraju, kako gledaju kroz mene kao da sam prozirna u nemoći da shvate. Nije to bilo ništa naporno i agresivno. Samo sam htjela saznati u svojim poznanstvima i obitelji što mogu očekivati od za mene dragih ljudi. Neki su za mene i dalje ostali dragi, neki više nisu. Tada se desi ono tužno u meni, da ne shvaćam, pitam je li moguće, kako se to desilo, pa to su do neki dan bili dragi, topli ljudi? Ma nema veze, sva sreća malo ih je, pa neka im. Ostaje mi moj svijet. Pun različitih ljudi. Ponekad mi dođe da urlam po Korzu: pa stanite na trenutak! Nasmiješite se nekome!
Anamarija

Predavanje o transeksualnosti

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised

„Put u prosTRANStvo“
30.6.2011
Filodrammatica, Korzo 28/II (Ex Gal), Rijeka
Postoji širok spektar različitih načina iskazivanja svog rodnog/spolnog identiteta koji su drukčiji od tradicionalno zadanih uloga. Unutar tog spektra nailazimo i na transrodnost i transeksualnost.

Ovo predavanje se najviše bavilo temom transeksualnosti te odnosom društva prema transeksualnim osobama. Cilj je bio upoznati i približiti javnosti s kojim se problemima u svakodnevnom životu susreću transeksualne osobe, kakav put prolaze od saznanja da je njihov rodni i spolni identitet različit od njihovog fizičkog tijela pa do same operacije prilagodbe spola.

Predavanje je vodio Kristian Ranđelović, dugogodišnji aktivist organizacije Gayten iz Beograda, koji već 13 godina vodi grupe samopomoći za trans osobe. Posjetitelji/ce su imali priliku poslušati i iskustvo jedne majke transeksualnog djeteta.

Predavanje su financijskom podrškom omogućile fondacije Astraea Lesbian Foundation for Justice i filia. die Frauenstiftung

 

http://www.mojarijeka.hr/vijesti/jos-jedan-put-u-prostranstvo/

Publikacija Transrodnost, transeksualnost, rodna nenormativnost

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised


Publikacija obuhvaća široko područje problematike s kojim se suočavaju trans osobe, te pruža informacije i smjernice vezane za proces prilagodbe spola, tranziciju, pomagala za prilagodbu tijela i slično trans osobama i stručnim osobama (psiholozi/inje, kirurzi, endokrinolozi etc.).


Ovo je prva publikacija za trans osobe ne samo na području Hrvatske, već na području čitave regije.
Publikacija objedinjuje korisne informacije o tematici spola i roda kao i o samoj tranziciji, a namijenjena je kako transeksualnim i transrodnim osobama tako i njihovim prijateljima/icama i članovima/icama obitelji te stručnim osobama (psiholozi/inje, kirurzi, endokrinolozi etc.).

 

Radionice za transeksualne i transrodne osobe iz regije

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised

Radionice za transeksualne i transrodne osobe održane su u prostorijama udruge „LORI“ u Rijeci, 25.-27.11.2011. u organizaciji Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“.
Radionicama je prisustvovalo 13 sudionika/ica  i 4 osobe iz LORI.
Sudionici/ice radionica dolaze iz država bivše Jugoslavije: Srbije (Beograd), Hrvatske (Zagreb, Rijeka, Split), Bosne i Hercegovine (Tuzla) te Slovenije (Dobrunje).


Radionice su dio projekta „Put u prosTRANSTVO“ koji ima za cilj informirati javnost o ljudskim pravima transeksualnih i transrodnih osoba, problemima i diskriminaciji s kojima se ove osobe suočavaju u društvu te senzibiliziranje javnosti u svrhu boljeg prihvaćanja trans osoba. Projekt je također usmjeren i na osnaživanje samih transeksualnih i transrodnih osoba te pružanje potrebne podrške Trans zajednici u Hrvatskoj, ali i u regiji. Projekt je provela Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“.
Cilj radionica bio je pružiti potrebnu podršku i informacije trans osobama, osigurati prostor za dijalog i razmjenu iskustava, identificirati različite potrebe trans populacije te potaknuti bolju povezanost same zajednice.
Program radionica obradio je najvažnije teme od interesa za transeksualne osobe: proces tranzicije (uključujući pitanja vezana za svaku fazu pojedinačno), pravna pitanja, psihosocijalna podrška, specifične potrebe i medicinske/pravne mogućnosti i dr.

Predavač/ice na radionicama:

Kristian Ranđelović, osnivač grupe samopomoći za transrodne i transeksualne osobe i koordinator Trans Sekcije (Gayten-LGBT), Beograd

Iva Žegura, prof. psihologije, Zagreb

Danijela Almesberger, koordinatorica Lezbijske organizacije „LORI”, Rijeka


Subota, 26.11.2011.
U uvodnom dijelu Danijela Almesberger predstavila je projekt „Put u prosTRANStvo” i upoznala sudionike/ice s programom radionica. Slijedilo je predstavljanje sudionika/ica, međusobno upoznavanje te očekivanja sudionika/ica. Kao navedena očekivanja radionica, sudionici/ice su naveli/e: razmjenu informacija i iskustva vezana uz proces prilagodbe spola, zakonske prepreke i mogućnosti koje se odnose na trans osobe, poziciju trans zajednice u okviru LGBT aktivizma u regiji, upoznavanje i povezivanje trans zajednice s ciljem pružanja podrške, pružanje psihosocijalne podrške i
dijeljenje informacija/savjeta o iskustvima s medicinskim aspektom tranzicije u regiji i dr.

Standardi skrbi za rodno disforične osobe, vodi Iva Žegura, prof. psih.
Sudionici/ice su imali/e priliku podrobno čuti o početnoj fazi tranzicije koja uključuje obraćanje psihologu/inji odnosno psihijatru/ici te se upoznati s početnom dijagnostičkom fazom koja obuhvaća diferencijalnu psihodijagnostičku obradu standardiziranim upitnicima i intervju s rodno disforičnom osobom, ali i s njezinim roditeljima (ukoliko je riječ o malodobnoj osobi). Rodno disforične osobe treba informirati o procesu prilagodbe spola, medicinskim zahvatima, djelovanju hormona, mogućim reakcijama okoline, prednostima dovršavanja procesa prilagodbe spola, ali i mogućim rizicima. Nadalje, voditeljica je upoznala sudionike/ice s ispunjavanjem uvjeta za uključivanje u terapiju hormonima, rizicima terapije, interakcijama s drugim lijekovima te koje su tretmanske opcije za transžene i transmuškarce. Na kraju predavanja, spomenute su i  prepreke u pružanju zdravstvene skrbi rodno disforičnim osobama u Hrvatskoj i što je potrebno da bi se omogućila adekvatna zdravstvena skrb.

Trijadna terapija, Vodi: Kristian Ranđelović
Uvodni dio predavanja obuhvatio je cijeli proces tranzicije; što je tranzicija, koje su faze, što one uključuju, opseg mogućnosti te s kojim se problemima trans osobe susreću pri tranziciji.
Prva faza obuhvaća psihijatrijsku procjenu, dijagnostiku i po potrebi psihoterapiju. Ovaj tretman uključuje sveukupno istraživanje psihološke, obiteljske, socijalne, pa čak i ekonomske situacije. Provjeravaju se mogućnosti i uvjeti osoba za ulazak i kompletiranje vrlo kompleksnog procesa prilagodbe spola.
Druga faza ili tranzicija obuhvaća provjeru zdravstvenih i socijalnih rizika, nakon kojih slijedi uvođenje u hormonsku terapiju. Sudionici/ice su upoznati/e s utjecajem hormona na organizam, što se razlikuje od osobe do osobe: količina propisane terapije, genetsko nasljeđe, životna dob osobe koja uzima hormonsku terapiju i dr. Najviše se obratilo pozornost na fizičke  promjene koje postaju vidljive, kao i na psihičke reakcije koje mogu biti vrlo burne i slične pubertetu. Ovdje su sudionici/ice podijelili/e svoja iskustva; transžene postaju osjećajnije, plačljivije, nježnije, dok  kod nekih transmuškaraca testosteron utječe na količinu snage, koja se manifestira kroz agresivnost ili višak energije.
Treća faza ili kirurški zahvati, podijeljeni su u tri kategorije. Prva kategorija su zahvati koji obuhvaćaju uklanjanje organa podložnim negativnim reakcijama hormonske terapije (testisi, jajnici, maternica, mliječne žlijezde u dojkama,...). Druga kategorija su operativni zahvati kojima se formira željeni spol (metoidioplastika, faloplastika, vaginoplastika), a u treću kategoriju spadaju korektivno kozmetički zahvati (ugradnja implantata dojke, testisa ili penilne proteze, smanjenje adamove jabučice, korekcija kostiju lica, nosa,...). Ovdje je voditelj posebno opisao redoslijed operacija kod transžena (MTF), a posebno kof transmuškaraca (FTM). Sudionike/ice je zanimalo kakvo je seksualno zadovoljstvo osoba nakon operacije prilagodbe spola, koliko traje oporavak, koje su moguće komplikacije nakon operacije i slično, te su međusobno razmijenjena iskustva, problemi i savjeti vezani za ovu temu.
U nastavku predavanja, voditelj se ukratko osvrnuo na rad klinike u Beogradu, budući da je Srbija jedina zemlja na prostoru bivše Jugoslavije koja ima specijalizirane timove za rad s transeksualnim osobama.

Pravna pitanja i zakonski okviri, Vodi: Danijela Almesberger
Voditeljica je navela Zakone u Hrvatskoj u kojima se spominje zabrana diskriminacije na osnovi rodnog identiteta (izražavanja) i seksualne orijentacije. Zakoni su sljedeći: Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o volonterstvu, Zakon o elektroničkim medijima, Kazneni Zakon (novi Kazneni Zakon počinje se primjenjivati od 01.01.2013.  a uključuje i rodni identitet) i Zakon o ravnopravnosti spolova. Važno je naglasiti da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u 10. mjesecu 2011. godine donijelo Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije o promjeni spola. U nastavku predavanja raspravljalo se o postojećim nepravilnostima u Zakonima, npr. kada osoba promjeni ime ili spol, to se zabilježi u rodnom listu kao napomena, što nerijetko dovodi do diskriminacije u ostvarivanju različitih prava - prava na rad, prava na zaštitu privatnosti, prava na sigurnost i dr. Također u Hrvatskoj zahtjev za promjenom imena stoji mjesec dana na oglasnoj ploči područnog ureda podnositelja, čime privatni podaci postaju dostupni svima. Nadalje, podaci o promijenjenom spolu i imenu dostupni su i djelatnicima/icama Ministarstva unutarnjih poslova, čime su osobe pri svakom prijelazu hrvatske državne granice prepuštene na milost i nemilost prisutnih službenika/ica. Dakle, potrebno je raditi na izmjenama Zakona o osobnom imenu i Zakona o državnim maticama, kako bi se uklonile sve administrativne barijere koje nastaju za osobe koje imaju namjeru ući u proces ili jesu u procesu tranzicije. (Mogućnost prilagodbe svih dokumenata izdanih od strane javne uprave, sveučilišnih diploma, školskih svjedodžbi i dr.). Promjena spola u dokumentima treba se omogućiti i osobama koje nisu napravile operaciju, ali žive u drugom rodu i po vanjskim obilježjima izgledaju drugačijeg spola od onoga koji im je u dokumentima. To omogućavaju, recimo, britansko i španjolsko zakonodavstvo.
U kazneno zakonodavstvo potrebno je uvesti zaštitu transeksualnih osoba u zločinima iz mržnje, omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i niz drugih preporuka koje su sadržane i u presudama Europskog suda za ljudska prava.
Tijekom cijelog predavanja uspoređivani su Zakoni i u ostalim državama bivše Jugoslavije. Tako npr. u Srbiji napomena o promjeni spola nije vidljiva u rodnom listu, kao ni zahtjev za promjenom imena te služba izda dokumente u dosta brzom roku. Zakon o zabrani diskriminacije izglasan je u Srbiji 2009. godine, uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet, u Crnoj Gori izglasan je 2010. godine, također uključuje seksualnu orijentaciju i rodni identitet, dok Makedonija još uvijek nema antidiskriminacijski zakon.

Nedjelja, 27.11.2011.
Aktivizam (nacionalni i internacionalni)
Unaprjeđivanje položaja trans populacije u regiji
Postojeći sistemi podrške za trans osobe u regiji, Vodili: LORI i Kristijan Ranđelović

U početnom dijelu predavanja informiralo se sudionike/ice o postojećim organizacijama i grupama koje su usmjerene na trans zajednicu. Voditelj je sa sudionicima/icama podijelio iskustva u savjetovanju grupe samopomoći za transrodne i transeksualne osobe (Gayten, Beograd), koja djeluje od 2006. godine  te naveo neke od specifičnih tema savjetovanja: odnos prema vlastitom tijelu, odnos s obitelji i okolinom, partnerski odnosi, itd. Spomenute su i strane organizacije (ILGA-Europe i Transgender Europe-TGEU) te se razmatralo o načinima suradnje među regionalnim i stranim organizacijama s ciljem pokretanja aktivizma i unaprjeđenjem podrške za trans populaciju u regiji. U ovom su dijelu predavanja sudionice/ici radionica aktivno sudjelovale/i dajući svoje sugestije i preporuke za daljnji rad. Neke od preporuka jesu:
- suradnja regionalnih nevladinih organizacija i grupa na zajedničkim projektima;
- slanje poziva trans zajednici (LORI i Gayten) kako bi se na osnovu njihovog iskustva prepoznale friendly stručne osobe za rad s trans populacijom te u skladu s tim identificirati tim stručnjaka/inja;
- u suradnji s organizacijama ILGA i TGEU organiziranje edukacija zdravstvenih djelatnika/ica , s ciljem formiranja stručnih timova specijaliziranih za rad s trans osobama (moguće je da njihovi stručnjaci/kinje dođu kod nas održati edukaciju ili da naši stručnjaci/kinje idu na edukaciju u inozemstvo – treba provjeriti je li moguće u suradnji s resornim ministarstvom ili farmaceutskim tvrtkama – sponzori testosteron, estrogen);
- napraviti regionalnu trans mejling listu, koja će služiti za bolju komunikaciju, razmjenu ideja, savjeta i drugo;
- održavanje seminara za psihologe/inje i psihijatre/ice, s ciljem edukacije po pitanju trans tematike;
- osnovati trans udrugu koja će se baviti isključivo trans osobama te kroz aktivnosti utjecati na Zakone;
- organizirati trans grupu samopomoći u Rijeci, s obzirom da u Zagrebu grupa više ne djeluje;
- potrebno je češće organizirati ovakve radionice na regionalnom nivou


Kao povratnu informaciju s radionica sudionici/ice su istakli/e da su predavanja u potpunosti ispunila njihova očekivanja, te da će im dobivene informacije u daljnjem životu biti od velike koristi. Za skoro polovicu sudionika/ica predavanja su uvelike pridonijela informiranosti o transrodnosti i transeksualnosti te se gotovo svi/e sudionici/ice osjećaju osnaženijima. Kao najzanimljivije teme na radionicama sudionici/ice izdvajaju osobna iskustva, aktivizam (daljnje planove), pravnu regulativu, druženje te razmjenu korisnih informacija. Sudionici/ice radionica izražavaju veliku želju za daljnjim okupljanjima.
TransAid Croatia (www.facebook.com/TransAidCroatia)

Forum kazališna predstava

Napisao/la Super User. Posted in Uncategorised

Predstava „U cipelama moga roda“

Predstava „U cipelama moga roda“ nastala je u sklopu projekta Put u prostranstvo, kojeg smo započele 2011. godine.  Cilj ovog projekta je informiranje javnosti o ljudskim pravima transeksualnih i transrodnih osoba, problemima i diskriminaciji s kojima se suočavaju u društvu te senzibiliziranje javnosti u svrhu boljeg prihvaćanja trans osoba. Projekt je također usmjeren i na osnaživanje samih transeksualnih i transrodnih osoba te pružanju potrebne podrške Trans zajednici.


Forum kazališnu predstavu izvodimo u suradnji s udrugom ALARM iz Rijeke, s kojom surađujemo od 2007. godine.  Do sada smo održali predstave „Hoće li biti dugačije kad im kažem da sam gej“ i „U svoja 4 zida“.


Predstava „U cipelama moga roda“ govori o problemima i diskriminaciji s kojima se suočavaju transrodne osobe u društvu. Zbog predrasuda i nerazumijevanja koji su široko rasprostranjeni u javnosti, transrodne osobe su često prisiljene suočavati se s osuđivanjem, odbacivanjem, pa i nasiljem. Ovakvu svakodnevnicu prolaze kako i u obitelji, tako i na radnom mjestu te u široj okolini.


Predstavom smo željeli potaknuti bolje razumijevanje i prihvaćanje transrodnih osoba u današnjem društvu.
Forum-kazalište je oblik  interaktivne scenske igre u kojoj publika dobiva priliku da svojim intervencijama (postavljanjem pitanja likovima, zamjenom izvođača ili uvođenjem novog lika/likova) aktivno utječe na ishod prikazane priče.
Predstava je nastala u sklopu projekta udruge LORI „Put u prosTRANStvo“, kojeg su financijski podržali Mama Cash Fund, Global Fund for Women i Astraea Lesbian Foundation for Justice.

Forum kazališna predstava o diskriminaciji i problemima s kojima se suočavaju trans osobe, održana je u Rijeci, Zagrebu i Ljubljani.


FORUM-KAZALIŠNA PREDSTAVA „U CIPELAMA MOGA RODA“

1. U sklopu Festivala studentskog kazališta - Test!13
Apokalipsa spolova u umjetnosti
Studentski centar u Zagrebu, Savska 25 (velika dvorana &TD-a), 28.04.2012.



2. Povodom PRIDE WEEK-a 2012 (TRANS DAY)
u suradnji sa Zagreb Prideom
@AKC Medika (Jazz dvorana), Zagreb, 14.06.2012.

 


3. Kino Forum (Studentski centar u Zagrebu)
Savska cesta 25, Zagreb  25.02.2012.
Predstava je izvedena uz podršku Studentskog centra u Zagrebu.


4. Savez udruga MOLEKULA
Delta 5/I (bivša zgrada Ivex-a), Rijeka, 02.02.2012.

  

 

5. U sklopu STUDENT DAY FESTIVALA
 Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Filozofskim fakultetom
 Filozofski fakultet, Kampus (predvorje), 23.04.2012.
 Organizator: Ured za kulturu i zabavu Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci.
Suradnja: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.



6. Povodom otvorenja tjedna LJUBLJANA PRIDEA 2012
u suradnji s Društvom Parada Ponosa Ljubljana
KUD France Prešeren, Karunova 14, Ljubljana, 26.05.2012.

 

Oko 20-ak volontera bilo je uključeno u kreiranje same predstave; od skupljanja informacija  do osmišljavanja priče. U predstavu je bilo uključeno i nekoliko trans osoba, što kroz samo sudjelovanje u osmišljavanje priče, što kroz dijeljenje vlastitih iskustava s namjerom da upoznaju i pomognu glumcima da nauče što više o transtemi.
Volonteri su se povezali i međusobno na način da su sklopili nova prijateljstva i s organizacijom na način da su uvidjeli važnost LORI i izrazili želju za rad i na drugim društvenim temama i u budućnosti.

Mediji o predstavama:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kultura/U-cipelama-mog-roda-Biti-drugaciji-je-legitimno-pravo
http://www.libela.org/vijesti/2432-u-cipelama-moga-roda/
http://www.libela.org/sa-stavom/2435-biti-ono-sto-jesi/
http://www.mojarijeka.hr/kultura/u-molekuli-odrzana-predstava-u-cipelama-moga-roda/

Više članaka ...

Lori

Lezbijska organizacija Rijeka "LORI" osnovana je 19. listopada 2000.g.
Cilj udruge je informiranje i ...

više o lori

Volontiranje

Organizacija koja cijeni svoje volontere i volonteri koji cijene sebe i svoj rad su ključni element uspješnog partnerstva.

priključi se

Podržite nas

Podrška, informacije, savjetovanje.

Podržite LORI

Kontakt

Janeza Trdine 7/IV, 51000  Rijeka
+385 (51) 212-186
loricure@yahoo.com

Copyright © 2010 LORI, All Rights Reserved