{"id":4754,"date":"2023-04-15T17:37:06","date_gmt":"2023-04-15T15:37:06","guid":{"rendered":"https:\/\/lori.hr\/?page_id=4754"},"modified":"2023-07-19T16:12:07","modified_gmt":"2023-07-19T14:12:07","slug":"samoprihvacanje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lori.hr\/en\/samoprihvacanje\/","title":{"rendered":"Self-acceptance"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Self-acceptance<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

NOTE:<\/strong> tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade LGBTIQ osobe, te vas poti\u010demo da ga pro\u010ditate.<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Samoprihva\u0107anje je zadovoljstvo onime \u0161to i kakve\/i jesmo.<\/strong>\u00a0Ono podrazumijeva procjenu, prihva\u0107anje i zadovoljstvo sobom, a uklju\u010duje i prihva\u0107anje onih dijelova sebe koje bismo \u017eeljele\/i promijeniti i s kojima nismo zadovoljne\/i. Samoprihva\u0107anje uvelike ovisi i o okolini u kojoj \u017eivimo, koliko smo podr\u017eavane\/i u toj okolini te koliko nas ona prihva\u0107a onakvima kakve\/i jesmo.
Bitan aspekt samoprihva\u0107anja je\u00a0samopo\u0161tovanje<\/strong>. Samopo\u0161tovanje je osje\u0107aj vlastite vrijednosti, pozitivno ili negativno mi\u0161ljenje koje imamo prema sebi samima, te ujedno i temeljni preduvjet za osobnu sre\u0107u, uspjeh u onome \u0161to radimo, kvalitetne me\u0111uljudske odnose, dakle za zdrav i ispunjen \u017eivot. Naglasak se stavlja na to da je samopo\u0161tovanje mi\u0161ljenje, a ne \u010dinjenica, te je kao takvo podlo\u017eno pogre\u0161kama i predrasudama.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Bez osje\u0107aja vlastite vrijednosti te\u0161ko donosimo odluke,\u00a0nisko samopo\u0161tovanje<\/strong>\u00a0nagriza na\u0161 ljubavni i obiteljski \u017eivot, onemogu\u0107ava nas u razvijanju na\u0161ih potencijala i izgradnji uspje\u0161ne karijere i najva\u017enije, naru\u0161ava osje\u0107aj unutarnjeg zadovoljstva i osobne sre\u0107e. U osnovi niskog samopo\u0161tovanja su\u00a0negativna bazi\u010dna uvjerenja o sebi<\/strong>, koja nemaju karakteristike mi\u0161ljenja, ve\u0107 nalikuju \u010dinjenicama (npr. visina, te\u017eina).\u00a0Bazi\u010dna uvjerenja o nama samima su<\/strong>\u00a0nau\u010dena<\/strong>, tj., temelje se na projekcijama i zaklju\u010dcima onoga \u0161to nam se dogodilo. Mo\u017eemo ih ste\u0107i na razne na\u010dine i iz razli\u010ditih izvora: direktnim iskustvom, promatranjem drugih, putem medija, opa\u017eanjem, slu\u0161anjem i uspore\u0111ivanjem ljudi iz okoline sa slikom onoga \u0161to bi \u017eeljele\/i biti, itd. Takvo vrednovanje sebe u odnosu na idealnu sliku mo\u017ee nam donijeti i pozitivne i negativne informacije o nama samima, budu\u0107i da po\u010dinjemo prepoznavati svoje jake strane i slabosti. Kroz takvo se vrednovanje po\u010dinje razvijati samopo\u0161tovanje. Vrlo je bitno uo\u010diti i shvatiti da su bazi\u010dna uvjerenja produkt dru\u0161tva u kojem \u017eivimo i da su njime uvjetovana. Najzna\u010dajnija bazi\u010dna uvjerenja stekli smo u ranom periodu \u017eivota.

Samopo\u0161tovanje nije samo odraz vlastitih procjena, nego proizlazi i iz\u00a0reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje volimo i koje su nam va\u017ene<\/strong>. Ono \u0161to smo do\u017eivjele\/i, vidjele\/i i \u010dule\/i tijekom djetinjstva u primarnoj obitelji, u \u0161koli i dru\u0161tvu vr\u0161njaka\/kinja, kao i u dru\u0161tvu u kojem smo \u017eivjele\/i, utjecalo je na mi\u0161ljenje o nama samima koje imamo danas. Ako smo bile\/i prihva\u0107ene\/i i pohvaljivane\/i za to \u0161to jesmo i kakve\/i jesmo, po\u010det \u0107emo podjednako prihva\u0107ati svoje pozitivne i negativne strane te \u0107emo razviti odgovaraju\u0107e samopo\u0161tovanje. Me\u0111utim, ukoliko su nas roditelji i druge osobe koje su nam va\u017ene omalova\u017eavale, vrije\u0111ale, okrivljavale i odbacivale, vrlo vjerojatno \u0107emo razviti negativne stavove prema sebi te nisko samopo\u0161tovanje. Razvoju niskog samopo\u0161tovanja mogu pridonijeti i neka kasnija iskustva: zastra\u0161ivanje na poslu, intimna veza sa zlostavlja\u010dem\/icom, stalni stres, izlo\u017eenost traumatskim iskustvima, odbacivanje dru\u0161tva, kontinuirano diskriminiraju\u0107e iskustvo i dr.

Na temelju navedenih negativnih iskustava stvaraju se bazi\u010dna uvjerenja, (kao npr.: \u201eJa sam bezvrijedna\/an… Nisam dovoljno dobra\/ar… Ja sam glup\/a…\u201c). Ta bazi\u010dna uvjerenja su osnova za stvaranje \u017eivotnih pravila koja odra\u017eavaju i podr\u017eavaju ta uvjerenja (npr.: \u201eAko ka\u017eem \u0161to mislim ispast \u0107u glup\/a…\u201c).
U svakodnevnom \u017eivotu dolazimo u situacije koje se nazivaju\u00a0situacije \u201eokida\u010di\u201c<\/strong>, a koje aktiviraju na\u0161a bazi\u010dna uvjerenja i u kojima bi na\u0161a \u017eivotna pravila mogla biti naru\u0161ena ili prekr\u0161ena.\u00a0To su situacije u kojima smo vo\u0111ene\/i na\u0161im (negativnim) bazi\u010dnim uvjerenjem<\/strong>, a gdje se direktno moramo suo\u010diti s na\u0161im \u017eivotnim pravilom. Uzmimo primjer jedne lezbijke, koja \u017eivi u homofobi\u010dnom okru\u017eenju, a njezin je prvi \u201ecoming out\u201c rezultirao odbacivanjem i osu\u0111ivanjem. Ova osoba mo\u017ee stvoriti bazi\u010dno uvjerenje da je \u201enenormalna\u201c, iz \u010dega proizlazi njezino \u017eivotno pravilo da izbjegava situacije u kojima bi se mogla otkriti njezina seksualna orijentacija. Situacije \u201eokida\u010di\u201c za ovu osobu su: uop\u0107e spominjanje homoseksualnosti u javnosti, izlazak sa svojim prijateljima\/cama u gay klub, roditeljsko pitanje \u0161to je s njenim ljubavnim \u017eivotom ili svako gra\u0111enje novog prijateljstva. U navedenom primjeru, osoba \u0107e do\u017eivljavati stres pri svakoj mogu\u0107nosti \u201ecoming out-a\u201c, izbjegavat \u0107e takve situacije te \u0107e tim izbjegavanjem samo nadalje potvr\u0111ivati svoja bazi\u010dna uvjerenja i ne\u0107e davati priliku promjeni tog uvjerenja (socijalna izoliranost, \u0161utnja, osje\u0107aj neprihva\u0107enosti ili sram potkrepljuju njeno bazi\u010dno uvjerenje da je nenormalna).\u00a0Takve situacije onda aktiviraju zatvoreni krug u kojem, na temelju bazi\u010dnih uvjerenja stvaramo odre\u0111ena (negativna) predvi\u0111anja.<\/strong>\u00a0Ta predvi\u0111anja rezultiraju pojavom anksioznosti i neprilagodljivog pona\u0161anja koja opet potvr\u0111uju bazi\u010dna uvjerenja i uzrokuju pojavu samokriti\u010dnih misli. Negativno vi\u0111enje sebe, strah od odbacivanja i vjerovanje da je te\u0161ko promijeniti takav poredak stvari otvara put za depresivnost i sli\u010dna stanja, koja \u0107e i dalje, u za\u010daranom krugu, poticati aktivaciju bazi\u010dnih uvjerenja. Zbog takvih osje\u0107aja po\u010dinjemo obra\u0107ati pa\u017enju upravo na informacije koje potvr\u0111uju takvo vi\u0111enje sebe i svijeta, \u0161to nam ote\u017eava percepciju poruka koje su pozitivne i govore dobro o nama. Takav zatvoreni krug mo\u017ee dovesti do ozbiljne depresije, autodestruktivnog pona\u0161anja, koje se mo\u017ee o\u010ditovati kroz pretjerano konzumiranje alkohola, uzimanje droga pa \u010dak i do poku\u0161aja samoubojstva.

Samoprihva\u0107anje je osnova za potpuni razvoj svake osobe. Da bi utjecale\/i na podizanje samopo\u0161tovanja, potrebno je oja\u010dati samoprihva\u0107anje i mijenjati \u017eivotna pravila.<\/strong>\u00a0Samoprihva\u0107anje se ja\u010da isticanjem vlastitih pozitivnih strana, do razine na kojoj smo svakodnevno svjesne\/i svojih pozitivnih strana, a ne samo s vremena na vrijeme. \u010cesta prepreka samoprihva\u0107anju je motivacija koja nas poti\u010de da \u201enapravimo ili ne napravimo\u201c ili da ne\u0161to \u201ebudemo ili ne budemo\u201c, odnosno da li \u0107emo smo\u0107i dovoljno snage da odgovorimo na izazov ili \u0107emo se povu\u0107i i time potvrditi bazi\u010dno uvjerenje.

Potrebno je osvijestiti da \u010desto koristimo na\u0161 manjak samoprihva\u0107anja kao kaznu i kao motivaciju da ne budemo ono \u0161to mislimo da bismo trebale\/i. U razvoju samopo\u0161tovanja i samoprihva\u0107anja, mnogi ljudi vjeruju da ako prihvate sebe onakvima kakvi jesu, ne\u0107e vi\u0161e imati potrebu mijenjati se i razvijati u ono \u0161to bi \u017eeljele\/i biti. Mi\u0161ljenje da kad bi se prihvatili kakvi jesmo, ne bi vi\u0161e imale\/i motivaciju da se mijenjamo na bolje ili\u00a0 ne bi radile\/i na sebi i na\u0161em daljnjem napretku sprje\u010dava na\u0161 razvoj samoprihva\u0107anja. Tako obi\u010dno sami sebe prosu\u0111ujemo nepovoljno s nadom da \u0107e nas to motivirati na promjenu. Nadamo se da \u0107emo se osje\u0107ati dovoljno lo\u0161e same\/i sa sobom kako bi nas to mo\u017eda motiviralo da se promijenimo. Ovaj stav je pogre\u0161an, jer pretpostavlja da \u0107e nas pretjerana samokritika usmjeriti na usavr\u0161avanje nas samih, u smislu da \u0107e nas nezadovoljstvo sobom pokrenuti na promjenu sebe. Zapravo, to \u010desto nije slu\u010daj, jer umjesto da energiju usmjerimo na promjene, mi je tro\u0161imo na negativne emocije.

Na\u0161e, heteronormativno dru\u0161tvo koje funkcionira na binarnosti mu\u0161ko – \u017eenskih rodnih uloga i navika te progla\u0161ava normalnim samo ono \u0161to \u201eupada\u201c o ove modele, direktno odbacuje i diskriminira sve one koje\/i su druk\u010dije\/i , koje\/i ne slijede zadane norme i\/ili pripadaju manjini. U ovakvim uvjetima, borba za razvoj samoprihva\u0107anja kod onih koje\/i nisu heteroseksualne orijentacije i\/ili ne slijede tradicionalne rodne podjele\/uloge je te\u017ea. Razvoj samoprihva\u0107anja vodit \u0107e kvalitetnijem i ispunjenijem \u017eivotu svake pojedinke i svakog pojedinca, ali isto tako, paralelno je nu\u017ean i proces mijenjanja dru\u0161tva u pravcu prihva\u0107anja i podr\u017eavanja razli\u010ditosti.<\/strong>

Svaka osoba je vrijedna i jedinstvena i ima svoje potencijale koje \u0107e mo\u0107i razviti tek ako se osje\u0107a prihva\u0107eno i voljeno takvom kakva jest.<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samoprihva\u0107anje NAPOMENA: tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade LGBTIQ osobe, …<\/p>\n

Self-acceptance<\/span> Read More \u00bb<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","footnotes":""},"class_list":["post-4754","page","type-page","status-publish","hentry"],"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false,"trp-custom-language-flag":false},"uagb_author_info":{"display_name":"LORI","author_link":"https:\/\/lori.hr\/en\/author\/ikenji\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Samoprihva\u0107anje NAPOMENA: tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade LGBTIQ osobe,…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4754"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4754\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8697,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4754\/revisions\/8697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}