{"id":4829,"date":"2023-04-16T11:52:43","date_gmt":"2023-04-16T09:52:43","guid":{"rendered":"https:\/\/lori.hr\/?page_id=4829"},"modified":"2023-07-19T20:55:31","modified_gmt":"2023-07-19T18:55:31","slug":"strah-i-nasilje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lori.hr\/en\/strah-i-nasilje\/","title":{"rendered":"Fear and violence"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Fear and violence<\/h1>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

NOTE:<\/strong> tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade LGBTIQ osobe, te vas poti\u010demo da ga pro\u010ditate.<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Nasilje nad LGBTIQ+ osobama<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Nasilje nad LGBTIQ populacijom obuhva\u0107a razne oblike homofobnog, bifobnog i transfobnog pona\u0161anja koji imaju za cilj ili posljedicu poniziti i povrijediti integritet, zdravlje i sigurnost osobe koje su identificirane kao lezbijke, gej mu\u0161karci, biseksualne, transrodne, interspolne i queer osobe (uklju\u010duju\u0107i i osobe koje su tako percipirane). Ono mo\u017ee biti po\u010dinjeno od pojedinca\/ke, grupe te dr\u017eavnih institucija.<\/p>

Nasilje uklju\u010duje razli\u010dite oblike fizi\u010dkog, psihi\u010dkog, seksualnog, ekonomskog i drugog nasilja i ponekad se za njega koristi i termin \u201ezlo\u010din iz mr\u017enje\u201c.
Zlo\u010din iz mr\u017enje jest oblik kaznenog djela koji je po\u010dinjen iz mr\u017enje prema osobi zbog njezine rase, boje ko\u017ee, spola, seksualne orijentacije, jezika, vjere, politi\u010dkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, ro\u0111enja, naobrazbe, dru\u0161tvenog polo\u017eaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina. Mo\u017ee varirati od verbalnog zlostavljanja, zlostavljanja putem telefona, e-maila, uni\u0161tavanja imovine, prijetnji fizi\u010dkim nasiljem, do napada i nano\u0161enja fizi\u010dkih ozljeda, silovanja i ubojstva.
Specifi\u010dnost zlo\u010dina iz mr\u017enje jest u tome \u0161to ovo nasilje ima \u0161iri, dru\u0161tveni kontekst; kroz nasilje nad jednom osobom \u0161alje se jasna poruka cijeloj grupi ili zajednici – ovo \u0107e dogoditi svima koji pripadaju ovoj grupi, te se \u017eeli dati do znanja da su ovi pojedinci\/ke neprihva\u0107eni i nesigurni u dru\u0161tvu.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Gotovo da je svaka lezbijka, gej mu\u0161karac, biseksualna ili transrodna osoba do\u017eivjela neku vrstu nasilja. Pripadnice i pripadnici seksualnih manjina s nasiljem se ne susre\u0107u samo na ulici (od strane nepoznatih po\u010dinitelja), nego i u obitelji, u \u0161koli\/na fakultetu, na radnom mjestu te je nasilje nad njima vrlo \u010desto u\u010dinjeno i od strane poznanika\/ca. Kao \u017ertve nasilja (zlo\u010dina po\u010dinjenih iz mr\u017enje) osobe se rijetko obra\u0107aju za pomo\u0107 obitelji, policiji ili npr. psiholozima, psihijatrima i sl., a naj\u010de\u0161\u0107e se obra\u0107aju svojim prijateljima\/cama.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Mnoge osobe ne prijave nasilje u strahu od daljnjeg osu\u0111ivanja i diskriminacije, kako me\u0111u dr\u017eavnim tijelima tako i u svakodnevnom \u017eivotu (strah od reakcija okoline, strah da vi\u0161e ne\u0107e dobiti posao itd.) Op\u0107enito, manjinske skupine imaju to iskustvo da zlo\u010dini po\u010dinjeni nad njima ne\u0107e biti ozbiljno shva\u0107eni od strane policije te da \u0107e sama policija i dr\u017eavne institucije imati negativne i diskriminiraju\u0107e stavove. Tako\u0111er, kod pripadnika\/ca seksualnih i rodnih manjina postoji i dodatni strah da \u0107e se otkriti njihova seksualna orijentacija i\/ili rodni identitet \u0161to uzrokuje dodatne diskriminaciju u obitelji, me\u0111u poznanicima, otpu\u0161tanje s radnog mjesta i sl. Tako se doga\u0111a da mnoge \u017ertve nasilja me\u0111u LGBT osobama zapravo same prolaze kroz traumu prouzrokovanu do\u017eivljenim nasiljem.
S druge strane, onaj manji broj osoba koje nisu do\u017eivjele nasilje zbog svoje seksualne orijentacije i\/ili rodnog identiteta, suo\u010davaju se neposredno s njim kroz iskustvo svojih prijatelja\/ica ili poznanika\/ca (gotovo da nema LGBTIQ osobe koja ne zna nekoga tko je do\u017eivio nasilje). Ove su osobe prisiljene \u017eivjeti u strahu da sami\/e ne postanu \u017ertve nasilja.<\/p>

Prema Istra\u017eivanju potreba LGBTQ osoba u Hrvatskoj koje je provela Lezbijska organizacija Rijeka \u201eLORI\u201c 2006. godine (na 592 ispitanik\/ca), gotovo svaka druga osoba je bila izlo\u017eena nekoj vrsti nasilja (47,1%). Tako\u0111er, istra\u017eivanje provedeno 2005. god. od Lezbijske grupe \u201eKontra\u201c\u00a0 pokazuje da je svaka druga osoba do\u017eivjela nasilje (51,3%). U Srbiji ovi su postoci jo\u0161 ve\u0107i, u istra\u017eivanju provedenom 2005. godine\u00a0 na 71 ispitanika\/ca (lezbijke i gej mu\u0161karci) utvr\u0111eno je da je gotovo dvije tre\u0107ine osoba (71,8%) bilo izlo\u017eeno nasilju.<\/p>

Prema statistikama FBI-a o zlo\u010dinima po\u010dinjenim iz mr\u017enje, oni koji su u\u010dinjeni zbog seksualne orijentacije druge osobe su tre\u0107a po redu kategorija zlo\u010dina po\u010dinjenih iz mr\u017enje\u00a0 koja \u010dini 15.5% od svih prijavljenih zlo\u010dina (u 2004. g.) odnosno 14.2% u 2005. g.<\/p>

Ono \u0161to se doga\u0111a samim pripadnicima\/cama seksualnih i rodnih manjina je da su oni\/e na neki na\u010din toliko navikli na ovakvu vrstu nasilja i zlo\u010dina, da zapravo \u017eive s mi\u0161lju da \u0107e im se takvo nasilje vjerojatno dogoditi (naro\u010dito ako ne skrivanju svoj seksualni i rodni identitet) te \u0161tovi\u0161e i prihva\u0107aju odre\u0111enu razinu ovog nasilja. Me\u0111utim, zlo\u010din iz mr\u017enje NE MO\u017dE se opravdati i nijedna osoba ne bi trebala biti \u017ertvom ovih napada na temelju onoga \u0161to ona jest ili kako je percipirana.<\/p>

U studiji u SAD-u, 1998., koja je uklju\u010divala 484 studenata\/ica , 18% mu\u0161karaca priznalo je da su po\u010dinili fizi\u010dko nasilje ili prijetnje fizi\u010dkim nasiljem prema osobi za koju su pretpostavljali da je lezbijka ili gej mu\u0161karac.<\/p>

Drugo istra\u017eivanje, tako\u0111er u Americi, govori da je 40% lezbijki i gej mu\u0161karaca bilo \u017ertvama nasilja iz mr\u017enje u svojoj odrasloj dobi, a da je nasilje po\u010dinjeno iz mr\u017enje gotovo univerzalno iskustvo me\u0111u mladim LGBT osobama koje ne skrivaju svoju seksualnost i rodni identitet. Nadalje, osim \u0161to je napada\u010d \u010desto nepoznata osoba, mnoge LGBT osobe do\u017eivljavaju ovo nasilje upravo od \u010dlanova\/ica svojih obitelji.<\/p>

Nasilje prema pripadnicima\/cama seksualnih i rodnih manjina dovodi do mnogih te\u0161kih posljedica, ostavljaju\u0107i na osobi dugotrajne psihi\u010dke (ili fizi\u010dke) te\u0161ko\u0107e. Ono je bolno, zastra\u0161uju\u0107e i dovodi do mnogih trauma u \u017eivotu osobe. Osobe koje su do\u017eivjele ovo nasilje u ve\u0107ini slu\u010dajeva nose se s depresijom, anksiozno\u0161\u0107u, strahovima, stresom i osje\u0107ajem ljutnje ili bijesa.\u00a0 Bez obzira da li su osobe prijavile nasilje ili ne, vrlo je va\u017eno da ovo iskustvo podijele s osobama u koje imaju povjerenja i koje \u0107e im pru\u017eiti podr\u0161ku, s bliskim osobama iz obitelji, s prijateljima\/cama i sl. Kao i kod svih osoba koje boluju od PTSP-a (posttraumatski stresni poreme\u0107aj), poznato je da \u0107e proces izlje\u010denja i\u0107i lak\u0161e ako ne pro\u0111e puno vremena od samog incidenta (\u010dina nasilja) do kad osoba po\u010dne primati adekvatnu podr\u0161ku i pomo\u0107.
Ameri\u010dko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo utvrdilo je i da nekim \u017ertvama zlo\u010dina po\u010dinjenih iz mr\u017enje treba do gotovo 5 godina da po\u010dnu nadilaziti te\u0161ko\u0107e povezane s do\u017eivljenim nasiljem, u usporedbi s drugim \u017ertvama nasilja koje se s ovim suo\u010davaju u razdoblju do 2 godine.<\/p>

Seksualno nasilje mo\u017ee se odgoditi svima bez obzira na dob, spol, rasu, ekonomski status itd. Me\u0111utim, seksualno nasilje \u010desto je sredstvo napada protiv lezbijki, gej mu\u0161karaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba. Ovome je uzrok to \u0161to se neku LGBT osobu napada na temelju percipiranog rodnog identiteta i\/ili seksualne orijentacije sa \u017eeljom da se napadne seksualnost na najdirektniji na\u010din. Kako je seksualno nasilje uvelike pitanje mo\u0107i, \u017eene i transrodne osobe naj\u010de\u0161\u0107e su \u017ertve ovog nasilja (\u010desto uz argument da ih se u\u010dini heteroseksualnim ili da ih se vrati na \u201epripadaju\u0107e mjesto\u201c kad je u pitanju rodni identitet).<\/p>

Fenomen nasilja je u dru\u0161tvu osu\u0111ivan i karakteriziran kao izuzetno negativna i opasna pojava koju treba najstro\u017ee kazniti te brzo i u\u010dinkovito djelovati na njegovu suzbijanju. Na\u017ealost, ovaj princip uglavnom ne vrijedi kada su \u017ertve pripadnici\/ce stigmatiziranih grupa i zajednica. Te grupe i zajednice zbog dru\u0161tvenih predrasuda trpe razne oblike diskriminacije i nasilja koje dru\u0161tvo ne prepoznaje kao nasilje i nepravdu, pa zbog toga izostaje osuda po\u010dinitelja, a javnost nije zainteresirana i nema volju stati na kraj\u00a0 takvim pona\u0161anjima. Me\u0111u pripadnicima\/icama seksualnih i rodnih manjina, prisutnost nasilja koje je usmjereno na njih u dru\u0161tvu, uzrokuje da su oni primorani ograni\u010davati slobodu svog \u017eivljenja na na\u010din da se moraju skrivati i potiskivati svoje izra\u017eavanje te nemaju mogu\u0107nost prirodnog gra\u0111enja svog identiteta.<\/p>

Transrodnim osobama se redovito uskra\u0107uje mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja, otpu\u0161tane su s posla, izbacivane iz ku\u0107e, uskra\u0107uje im se mogu\u0107nost stanovanja, medicinske i dru\u0161tvene usluge, ismijavane su, napadane, pretu\u010dene pa i ubijane. Iz nijednog drugog razloga, nego zbog na\u010dina kako se odijevaju, govore, odnosno zato \u0161to se pona\u0161aju na na\u010din koji ne odgovara dru\u0161tvenim o\u010dekivanjima kako se \u017eene ili mu\u0161karci \u201ctrebaju\u201d pona\u0161ati. U prosjeku je jedna osoba ubijena na mjesec. Istra\u017eivanja pokazuju da je nad 60% transrodnih osoba u\u010dinjen zlo\u010din iz mr\u017enje. 53% transrodnih osoba koje su sudjelovale u istra\u017eivanju poku\u0161alo je samoubojstvo zbog dugotrajnog trpljenja diskriminacije, zlostavljanja i nasilja.<\/p>

Psiholo\u0161ko nasilje podrazumijeva izrugivanje, ismijavanje, prigovore, prijetnje, izolaciju, prijezir, maltretiranje i javni napad. Ovo se obi\u010dno do\u017eivljava kao \u0161tetno za vlastiti identitet i dobrobit.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t

Psiholo\u0161ko nasilje odnosi se na:<\/h3>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
  • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tpovrje\u0111ivanje ili nano\u0161enje \u0161tete osje\u0107aju identiteta osobe i radnje koje uzrokuju da je osoba izlo\u017eena emocionalnim, kognitivnim i psihi\u010dkim te\u0161ko\u0107ama<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
  • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tuklju\u010duje verbalno nasilje (vikanje, zastra\u0161ivanje, nazivanje pogrdnim imenima i dr.)<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
  • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tkontinuirano postavljanje nerazumnih o\u010dekivanja<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
  • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tkori\u0161tenje prijetnji, ucjena, izolacije kako bi se dominiralo nad drugom osobom<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
  • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tpra\u0107enje i uznemiravanje (uklju\u010duje i ono prema bliskim osobama osobe)<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t<\/ul>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t

    Fizi\u010dko nasilje odnosi se na:<\/h3>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
    \n\t\t\t\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t
    • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tkori\u0161tenje fizi\u010dke sile na na\u010din koji nanosi ozljede, odnosno fizi\u010dki povrje\u0111uje drugu osobu (guranje, odguravanje, povla\u010denje za kosu, udaranje, premla\u0107ivanje, udaranje nogama, paljenje, ugrizi, davljenje, ubodi, genitalno osaka\u0107ivanje, mu\u0107enje, napad oru\u017ejem, ubojstvo)<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
    • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tuporabu sile koja je opasna ili \u0161tetna po osobu<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
    • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tograni\u010davanje ili onemogu\u0107avanje kretanja osobe<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t<\/ul>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t

      Seksualno nasilje je:<\/h3>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
      \n\t\t\t\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t\t\t
      • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tsvaka seksualna aktivnost bez pristanka \u0161to uklju\u010duje: seksualno zadirkivanje i \u0161ale, uvredljive telefonske pozive, ne\u017eeljene seksualne prijedloge, prisilu na sudjelovanje ili gledanje pornografije, ne\u017eeljeno diranje, prisilan seks, silovanje, incest, bolni ili poni\u017eavaju\u0107i seksualni \u010din, nasilnu trudno\u0107u, trgovanje \u017eenama i eksploataciju u industriji seksa.<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
      • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tsvaka vrsta seksualnog napada, uznemiravanja i\/ili iskori\u0161tavanja<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t\t\t
      • \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t<\/i>\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tsvaka vrsta kontrole ili ograni\u010davanja seksualnosti osobe ili njezinih reproduktivnih izbora<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/li>\n\t\t\t\t\t\t<\/ul>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

        Ekonomsko nasilje<\/strong> ozna\u010dava nejednaka kontrola nad pristupom zajedni\u010dkim resursima, na primjer: uskra\u0107ivanje\/kontroliranje pristupa novcu, sprje\u010davanje pristupa zaposlenju ili obrazovanju, uskra\u0107ivanje prava na vlasni\u0161tvo, kra\u0111a ili prijevara, manipuliranje ili iskori\u0161tavanje kako bi se dobila financijska dobit.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

        \n\t\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t

        Nasilje i diskriminacija u obitelji<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

        Obitelj je primarna zajednica svake osobe, odnosi unutar obitelji presudni su za formiranje i psihosocijalno funkcioniranje osobe. Za lezbijke, gej mu\u0161karce, biseksualne i\u00a0 transrodne osobe, jedna od najte\u017eih i najva\u017enijih odluka je ona da se prestanu skrivati i\u00a0 otvoreno razgovaraju o svojoj seksualnoj orijentaciji i\/ili rodnom identitetu, naro\u010dito s \u010dlanovima obitelji. Identificirati se kao gej mu\u0161karac, lezbijka, biseksualna ili transrodna osoba je te\u017eak proces i predstavlja rizik preuzimanja dodatne diskriminacije i osude. Me\u0111utim, iz potrebe da se ne \u017eivi u strahu, laganju i skrivanju, za ve\u0107inu LGBT osoba, ovaj \u010din se gotovo postavlja kao nu\u017enost. Nijednoj osobi se ne bi trebalo uskra\u0107ivati pravo na istinit \u017eivot i afirmaciju identiteta te ostvarivanje njezinih ljudskih prava.
        Iako mnoge LGBT osobe prvo razgovaraju s prijateljima ili osobama od kojih osje\u0107aju podr\u0161ku, s ovime ne prestaje potreba za prihva\u0107anjem njihovog identiteta od strane \u010dlanova\/ica obitelji, naro\u010dito roditelja.<\/p>

        Neinformiranost, nerazumijevanje, predrasude i homo\/bi\/transfobija unutar obitelji uzrokuju da su lezbijke, gej mu\u0161karci, biseksualne i transrodne osobe primorane na skrivanje svojeg identiteta u obitelji i \u017eivot u konstantnom strahu i la\u017ei. Nemogu\u0107nost slobodnog i iskrenog izra\u017eavanja identiteta unutar obitelji dovodi do brojnih pote\u0161ko\u0107a za pojedinca\/ku. Ovo ne dovodi samo do disfunkcionalnih odnosa i komunikacije unutar obitelji, ve\u0107 vodi i nemogu\u0107nosti ostvarivanja kvalitetnih veza i odnosa u svim segmentima \u017eivota, te drugim psiho-emotivnim te\u0161ko\u0107ama. U netolerantnom dru\u0161tvu kakvo je hrvatsko, ovaj se problem ignorira, ne prepoznaje i ne adresira, \u0161to dodatno podr\u017eava stigmatizaciju i nevidljivost ove populacije.<\/p>

        Mlade lezbijke, gej mu\u0161karci, biseksualne i transrodne osobe prolaze jednak stres i tjeskobu koju prolaze sve mlade osobe kao dio odrastanja. Bitna je razlika da u isto vrijeme LGBTIQ osobe moraju prihvatiti i nositi se s identitetom zbog kojeg \u0107e biti stigmatizirane i to obi\u010dno bez potpore roditelja koji \u010desto upravo sami postaju \u201eneprijatelji\u201c. Ove osobe ne nailaze na prihva\u0107enost u obitelji, \u010desto su odba\u010dene, osu\u0111ivane, te su \u017ertve razli\u010ditih oblika nasilja. Upravo tamo gdje je osobi najva\u017enija podr\u0161ka, ova populacija se suo\u010dava s dodatnim etiketiranjem i diskriminacijom. Mnogim mladima uskra\u0107ena je podr\u0161ka, ograni\u010dava im se kretanje, ka\u017enjava, emocionalno i fizi\u010dki zlostavlja i napada, te u krajnjim slu\u010dajevima, izbacuje iz ku\u0107e zbog njihove seksualne orijentacije i\/ili rodnog identiteta. Istra\u017eivanja u zapadnim zemljama pokazuju da zbog prisile \u010dlanova\/ica obitelji da napuste svoj dom zbog svoje seksualne orijentacije, odre\u0111en broj mladih istospolne orijentacije zavr\u0161ava u uli\u010dnoj prostituciji i kriminalu, \u017ertva je fizi\u010dkog nasilje, pretu\u010deni su i silovani\u00a0<\/p>

        Pripadnici\/ce seksualnih i rodnih manjina su nerijetko meta emocionalnog i fizi\u010dkog nasilja unutar njihovih obitelji i zajednica zbog njihove stvarne ili percipirane seksualne orijentacije i\/ili rodnog identiteta. Lezbijke, gej mu\u0161karci, biseksualne i\u00a0 transrodne osobe \u010desto do\u017eivljavaju zlostavljanje unutar obiteljskog \u017eivota. Brojni slu\u010dajevi dokumentiraju emocionalno nasilje i napade od strane \u010dlanova obitelji s namjerom da ih se kazni ili \u00abispravi\u00bb njihov seksualni\/rodni identitet \u0161to mo\u017ee imati zastra\u0161uju\u0107e posljedice. Jedna \u010detvrtina roditelja lezbijki i gej mu\u0161karaca djecu razba\u0161tini, odbaci ili izbaci na ulicu .
        Istra\u017eivanja u Hrvatskoj pokazuju sli\u010dne rezultate: istra\u017eivanje Lezbijske organizacija Rijeka LORI (2006.) i istra\u017eivanje udruge Kontra iz Zagreba (2005.) u ispitivanju tko je po\u010dinitelj nasilja daju iste rezultate: nakon nepoznate osobe, na drugom mjestu su roditelji, odnosno obitelj.<\/p>

        Nadalje, suicid je kod LGBT adolescenata 4x \u010de\u0161\u0107i . Neki adolescenti su prisiljeni napustiti ku\u0107u nakon \u0161to otkriju roditeljima svoju homoseksualnost, a ponekad se odnosi zauvijek prekinu i nikada ne oporave.<\/p>

        Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi za\u0161to LGBT osobe ne tra\u017ee podr\u0161ku unutar obitelji su strah od odbacivanja, mogu\u0107eg nasilja nad njima, nasilnog izoliranja od prijatelja, izbacivanja iz doma te financijska ovisnost o roditeljima\/obitelji. Sami \u010dlanovi obitelji\/roditelji ne posjeduju relevantne informacije kako da se nose s \u010dinjenicom homoseksualnosti ili transrodnosti njihovog djeteta ili \u010dlana\/ice obitelji. U velikom broju slu\u010dajeva, roditelji imaju pomije\u0161ane osje\u0107aje, skloni su kritiziranju, misle da se radi samo o fazi koja \u0107e pro\u0107i, ka\u017enjavaju kako bi osobu \u201epreodgojili\u201c, krive dru\u0161tvo u kojem se osoba kre\u0107e, misle da se radi o izboru osobe i poku\u0161avaju promijeniti taj izbor, strahuju da \u0107e ih njihov identitet sprije\u010diti da budu sretni u \u017eivotu. Tako\u0111er, mnogi roditelji\/\u010dlanovi-ce obitelji nastoje zadr\u017eati ovu \u201etajnu\u201c unutar obitelji. Roditelji\/obitelji nemaju podr\u0161ku okoline (dru\u0161tva) i strahuju od svog coming outa drugima. Ve\u0107ina roditelja prolazi sama kroz ovaj proces (od prvog \u0161oka, preko krivnje, do po\u010detka prihva\u0107anja).<\/p>

        Iz iskustva udruga na podru\u010dju Hrvatske i individualnih kontakata, vrlo \u010desto roditelji \u017eele LGBT osobe \u00abizlije\u010diti\u00bb (npr. u\u010diniti da njihovo dijete bude heteroseksualne orijentacije), te ih upu\u0107uju k psiholozima\/ginjama ili psihijatrima\/icama. Ameri\u010dko udru\u017eenje psihijatara 1973. godine izbacilo je homoseksualnost s liste poreme\u0107aja, isto je u\u010dinilo i Hrvatsko psihijatrijsko dru\u0161tvo (2000.). No, jo\u0161 uvijek su prisutni i \u010desti slu\u010dajevi poku\u0161aja izlje\u010denja osoba koje nisu heteroseksualne orijentacije. Takvim stavovima pogoduju i psihijatri koji u medijskim istupima javno zagovaraju mogu\u0107nosti lije\u010denja homoseksualnih osoba .
        Svaka osoba, bez obzira na svoju seksualnu orijentaciju i\/ili rodni identitet mora imati pravo na dom, roditeljsku podr\u0161ku, slobodu izra\u017eavanja i kretanja. Nemogu\u0107nost ili odsutnost za\u0161tite svog djeteta u izlo\u017eenosti nasilju zbog svoje seksualnog i\/ili rodnog identiteta je vjerojatno najokrutniji oblik diskriminacije i zloupotrebe njihovih prava.
        Roditelji se trebaju osje\u0107ati ugodno kada se radi o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu svoje djece. Oni se trebaju uhvatiti u ko\u0161tac s izravnim homofobnim maltretiranjem koje \u0107e njihova djeca iskusiti i razviti na\u010dina na koje mogu podr\u017eavati svoju djecu kroz to. LGBTQ osobe bi trebale imati mogu\u0107nost razgovarati s roditeljima koji su sposobni razumjeti kroz \u0161to im djeca prolaze; trebaju biti otvoreni i prihvatiti svoju djecu kao ono \u0161to jesu. Ovaj je proces te\u017eak i za roditelje koji su homo\/bi\/transfobi\u010dni ili otvoreni, \u010dak i najpa\u017eljiviji roditelji \u0107e se morati nositi s \u010dinjenicom da im je dijete homoseksualne orijentacije; oni bi trebali biti informirani o web stranicama i mjestima gdje \u0107e na\u0107i podr\u0161ku.<\/p>

        Dodatni problem nasilja u obitelji je \u0161to ono \u010desto ostaje skriveno, u ovom slu\u010daju dodatno iz straha \u017ertve nasilja da \u0107e se otkriti njen identitet kao homo\/biseksualne ili transrodne osobe.<\/p>

        Irina, lezbijka iz Rusije, zatra\u017eila je azil u SAD na osnovi \u010dinjenice da je bila mu\u010dena i zlostavljana od nekolicine ljudi, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove svoje obitelji. Irina opisuje kako su je sestre prisiljavale da se odrekne maj\u010dinstva nad svojim sinom i potra\u017ei psihijatrijsku pomo\u0107 kako bi \u201eizlije\u010dila\u201c svoju homoseksualnost. Potom su Irinini roditelji unajmili dvoje detektiva koji \u0107e nadgledati njezin privatni \u017eivot. Ovi su kasnije oteli Irinu i silovali je kako \u201ebi je nau\u010dili lekciji\u201c i \u201epreorijentirali\u201c njen seksualni identitet.<\/p>

        U Zimbabwe-u, tinejd\u017eerica je kontinuirano silovana od strane starijeg mu\u0161karca unajmljenog od njenih roditelja kako bi \u201eispravio\u201c njen lezbijski identitet. \u201eZatvorili su me u sobu i dovodili su ga svaki dan da me siluje dok ne ostanem trudna i budem prisiljena udati se za njega. \u010cinili su to dok nisam ostala trudna…\u201c<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

        \n\t\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

        Izvori:<\/p>

        – Piki\u0107, A. i Jugovi\u0107, I. Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama u Hrvatskoj, Zagreb, 2006.<\/p>

        – Labris – grupa za lezbejska ljudska prava iz Beograda u saradnji sa Centrom za promociju i unapre\u0111enje LGBT ljudskih prava i Queer kulture Lambda iz Ni\u0161a i Novosadskom Lezbejskom Organizacijom – NLO iz Novog Sada, proveli su 2005. godine istra\u017eivanje Diskriminacija i nasilje nad LGBT populacijom u Srbiji<\/p>

        – Prva kategorija po broju nasilja po\u010dinjenih iz mr\u017enje su zlo\u010dini na osnovu rase, a druga kategorija su oni na osnovu religije.<\/p>

        – www.fbi.gov<\/p>

        – Dr. Karen Franklin , Psychosocial Motivations of Hate Crimes Perpetrators: Implications for Educational Intervention, 1998, SAD www.apa.org, http:\/\/eric.ed.gov,<\/p>

        – Osobe mogu osje\u0107ati i simptome koje smatraju nepovezanim s pro\u017eivljenim nasiljem ili napadom, kao npr. glavobolje, bolove u trbuhu, nesanicu, gubitak teka, nervozu, pote\u0161ko\u0107e sa seksualnos\u0161\u0107u i sl. (www.apa.org)<\/p>

        – Transitions. Volume 14, No. 4. June 2002.<\/p>

        – www.bidstrup.com<\/p>

        – Lezbijska organizacija Rijeka \u201eLORI\u201c (2006.); Procjena potreba LGBTQ zajednice u Hrvatskoj, Lezbijska udruga Kontra, Piki\u0107, A. i Jugovi\u0107, I.; Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama u Hrvatskoj, Zagreb, 2006.<\/p>

        – Sr\u0111an Staki\u0107, LGBTIQ pitanja u multikulturolo\u0161kojperspektivi, Opatija, 18. lipanj 2005.<\/p>

        – Seksualna dezorijentacija, V. Gruden, Slobodna Dalmacija, 28.1.2005., Nisam ja u sukobu s homoseksualcima nego oni sa mnom, V. Gruden, Vjesnik, 27.1.2005. Homoseksualnost kao svojevrstan poreme\u0107aj, Dr. DarkoLabura, Zadarskiregional, 17.01.2004.<\/p>

        – www.amnestyusa.org<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

        \n\t\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t
        \n\t\t\t\t\t\t\t
        \n\t\t\t
        <\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Strah i nasilje NAPOMENA: tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade …<\/p>\n

        Fear and violence<\/span> Read More \u00bb<\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"","footnotes":""},"class_list":["post-4829","page","type-page","status-publish","hentry"],"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false,"trp-custom-language-flag":false},"uagb_author_info":{"display_name":"LORI","author_link":"https:\/\/lori.hr\/en\/author\/ikenji\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Strah i nasilje NAPOMENA: tekst je nastao u okviru kampanje Obitelj bez predrasuda 2007. godine, te je dio podataka koji je u to vrijeme bio aktualan sada zastario, a neka se terminologija promijenila. Svejedno, teme obra\u0111ene u ovom tekstu su i u dana\u0161nje vrijeme jo\u0161 uvijek i te kako va\u017ene i aktualne, pogotovo za mlade…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4829"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4829\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8718,"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4829\/revisions\/8718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lori.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}