In 2001, LORI conducted a media analysis to examine how Croatian media portray same-sex topics. We monitored 11 print media outlets (Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Ve\u010dernji list, Feral Tribune, Globus, Gloria, Nacional, Imperijal, OK, and Svijet).\nOther project activities were: establishing cooperation with media professionals, advocacy in the media, and publishing the brochure Croatian Media About Homosexuality in order to raise their awareness, and through them, public awareness about the rights of then called homosexual persons*, as well as to create an atmosphere of acceptance of homosexual persons* in society.<\/p>\n\n\n\n
Prvi dio projekta uklju\u010divao je pra\u0107enje navedenih medija u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza 2001. g., analizu i interpretaciju dobivenih podataka, aktivisti\u010dko lobiranje medija te uspostavljanje suradnje s djelatnicama i djelatnicima medija.<\/p>\n\n\n\n
U drugom dijelu projekta uslijedilo je ponovno pra\u0107enje istih medija, od 1. listopada do 30. studenog 2001. g, kako bismo vidjele da li je do\u0161lo do o\u010dekivanih pozitivnih pomaka u pristupu medija homoseksualnosti.<\/p>\n\n\n\n
Analiza \u010dlanaka je izvr\u0161ena s obzirom na:<\/p>\n\n\n\n
– rubriku u kojoj se javio (zabava, znanost, \u0161kolstvo, kultura, sport, politika, crna kronika, ostalo),
– na\u010din na koji se govori o temi (ozbiljno pozitivno, ozbiljno negativno, ironi\u010dno, \u0161aljivo, neutralno),
– doma\u0107a ili strana zbivanja ,
– \u017eanr (vijest, intervju, reporta\u017ea, komentar autora, TV program, osobna pri\u010da, kolumna, vic, ostalo),
– nepovezanost ili povezanost naslova s temom (pozitivan, negativan, neutralan na\u010din),
– homoseksualnost : mu\u0161ku, \u017eensku ili zajedni\u010dku (obje istovremeno),
– dodatnu opremu (fotografija, karikatura, crte\u017e),
– kategoriju \u010dlanka – autorski, redakcijski, agencijski ili nepotpisan \u010dlanak,
– autora – doma\u0107i, strani, nepoznat; mu\u0161ki, \u017eenski, nepoznat
– stav autora (pozitivan, negativan, neutralan),
– veli\u010dinu teksta (u postocima i u karticama),
– sadr\u017eaj \u010dlanka (zbivanje, gej pokret, reagiranje javnosti, znanstveno istra\u017eivanje, stavovi intervjuirane osobe, anketa, pisma \u010ditatelja, TV program, o \u017eivotu poznatih osoba, autorov komentar, pri\u010da).<\/p>\n\n\n\n
U svim pra\u0107enim medijima objavljeno je 227 \u010dlanaka. Analiza podataka prikupljenih u drugoj fazi pra\u0107enja pokazala je da se o homoseksualnosti naj\u010de\u0161\u0107e pisalo u obliku vijesti (23,3%), \u0161to odgovara prvom pra\u0107enju, dok se postotak javljanja homoseksualnosti kao glavne teme (20,3%) smanjio u odnosu na prvo pra\u0107enje. Name\u0107e nam se zaklju\u010dak da je ve\u0107i broj \u010dlanaka objavljenih u prvom dijelu koji homoseksualnost imaju kao glavnu temu, posljedica odr\u017eavanja Gay pride-a u Beogradu u to vrijeme, \u010demu u prilog ide i veliko smanjenje broja \u010dlanaka u drugom pra\u0107enju koji se odnose na reagiranje javnosti vezano uz homoseksualnost (0,9%).<\/p>\n\n\n\n
U skladu s prvim pra\u0107enjem je i podatak da je najve\u0107i broj \u010dlanaka bio s podru\u010dja zabave (65,2%). Od ovih, najzastupljeniji su \u010dlanci u TV i video vodi\u010du (31,3%) \u0161to ipak odra\u017eava ure\u0111iva\u010dku politiku televizijskih ku\u0107a, a nije stvarno progovaranje o toj temi.<\/p>\n\n\n\n
Lezbijke i gej mu\u0161karci i dalje imaju marginalizirani polo\u017eaj u hrvatskom dru\u0161tvu. Tome u prilog ide i \u010dinjenica da za 61,2% \u010dlanaka veli\u010dinu teksta u karticama nije imalo smisla ra\u010dunati, budu\u0107i da se homoseksualnost spominjala jednom rije\u010dju do par re\u010denica, dok je \u010dak 27,8% \u010dlanaka bilo manjih od jedne kartice. Taj podatak pokazuje da se nastavlja trend nedovoljne zastupljenosti homoseksualne tematike u pisanim medijima.<\/p>\n\n\n\n
O homoseksualnosti se nastavlja najvi\u0161e pisati na neutralan na\u010din (72,2%), \u010dak u ve\u0107em postotku nego u prvom pra\u0107enju. Zabrinjavaju\u0107i je nedostatak \u010dlanaka koji bi imali ozbiljno pozitivan ton – 7,5% (primje\u0107uje se \u010dak smanjenje u drugom pra\u0107enju!). Iz toga proizlazi da hrvatski mediji ne poti\u010du diskriminaciju, ali istovremeno nedovoljno promi\u010du prava homoseksualnih osoba.
Analiza drugog, kao i prvog pra\u0107enja, pokazuje da je u \u010dlancima mu\u0161ka homoseksualnost skoro dvostruko zastupljenija od \u017eenske (mu\u0161ka: 47,6%; \u017eenska: 25,1%) \u0161to ukazuje na nedovoljnu vidljivost lezbijskog identiteta u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Najzastupljeniji su i dalje oni \u010dlanci u kojima je homoseksualnost tek usput spomenuta (60,8%). Zaklju\u010dujemo da se pristup novinara homoseksualnosti nije bitno promijenio budu\u0107i da se toj tematici i dalje naj\u010de\u0161\u0107e pristupa povr\u0161no, neozbiljno ili senzacionalisti\u010dki. Me\u0111utim, primjetan je ve\u0107i broj \u010dlanaka koji izvje\u0161tavaju o doma\u0107im zbivanjima (26%), kao i ve\u0107i postotak \u010dlanaka u kojima sam autor daje svoj komentar o homoseksualnosti (19,8%).<\/p>\n\n\n\n
Gore navedena analiza podataka pokazala je da se homoseksualnosti ve\u0107inom pristupalo senzacionalisti\u010dki i povr\u0161no te da su iznimno rijetki tekstovi koji problematiziraju nesno\u0161ljivost dru\u0161tva i sustavno uskra\u0107ivanje gra\u0111anskih prava osobama istospolne seksualne orijentacije. Ove \u010dinjenice su ukazale na va\u017enost uklju\u010divanja medija u proces civilne edukacije i na potrebu kontinuiranog pra\u0107enja i analiziranja medija.<\/p>\n\n\n\n
Iz navedenih razloga, odlu\u010dile smo se nakon dvije godine ponoviti isto istra\u017eivanje, usporediti rezultate te dobiti uvid u eventualne promjene (u posljednje dvije godine pove\u0107ane aktivnosti LGBT zajednice – Gay Pride, Kampanja za promicanje prava homoseksualnih osoba “Ljubav je ljubav”, usvajanje Zakona o istospolnim zajednicama itd.).<\/p>\n\n\n\n
Dugoro\u010dno, o\u010dekujemo da \u0107e projekt dovesti do senzibiliziranja djelatnica i djelatnika u hrvatskim medijima, i putem njih, hrvatske javnosti o pravima homoseksualnih osoba te kreirati ozra\u010dje tolerancije i prihva\u0107anja homoseksualnih osoba u \u0161iroj zajednici.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
LORI je 2001. godine provela istra\u017eivanje medija kako bi vidjele na koji na\u010din hrvatski mediji prikazuju homoseksualnost. Pratile smo 11 pisanih medija (Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Ve\u010dernji list, Feral Tribune, Globus, Gloria, Nacional, Imperijal, OK i Svijet). Prvi dio projekta uklju\u010divao je pra\u0107enje navedenih medija u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovoza …<\/p>\n