![\"\"](\"https:\/\/lori.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/sabor-mokro-1024x683.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nLogi\u010dke gre\u0161ke koje smo oboje moj sugovornik i ja u\u010dinili u prepri\u010danom razgovoru emotivne su prirode. S jedne je strane bila njegova predrasuda o homoseksualcima kao predatorima na njegovu mu\u0161kost i lezbijkama kao objektima seksualne fantazije. S druge je strane bila moja \u017eelja da odgovor u svakom takvom razgovoru bude bezrezervno prihva\u0107anje. Usprkos razli\u010ditom sadr\u017eaju obje navedene postavke nas podsje\u0107aju na va\u017enost emotivnih reakcija. Ru\u0161enje predrasuda prema nekoj manjini predstavlja drugi najzna\u010dajniji faktor njenog prihva\u0107anja (prvi je, pro\u0161li put smo pojasnili, vidljivost). Ne treba duljiti i konkretizirati predrasude prema LGBTIQ osobama, o tome svi znamo puno previ\u0161e. Kao \u0161to i sama rije\u010d ka\u017ee, predrasuda, ili pred+rasu\u0111ivanje, je zapravo suprotnost razumu i razmi\u0161ljanju, suprotnost znanju. Vrlo je gorkog okusa ironija s kojom mo\u017eemo u ovom kontekstu valjano rabiti poznate Rije\u010di: \u00abOprosti im Bo\u017ee\/O\u010de jer ne znaju \u0161to \u010dine!\u00bb Me\u0111utim, osim \u00abizvana\u00bb, razumom \u2013 prije svega znanjem (ma kako nepotpunim) o tome \u0161to homoseksualnost uistinu jest i osobnim kontaktima kojima na pojedina\u010dnoj razini svatko od nas \u0161iri \u00abznanje\u00bb o homoseksualnosti – predrasude je mogu\u0107e ru\u0161iti i \u00abiznutra\u00bb, bez upliva racionalnosti. Dapa\u010de, takvo je djelovanje mnogo plemenitije, \u010dak produhovljeno. Moja emotivna reakcija u navedenom razgovoru spontana je te\u017enja svakog ljudskog bi\u0107a za bezuvjetnom toplinom i ljubavlju. Te\u017enja da nas voli roditelj, prijatelj, ljubavnik,\u2026 te\u017enja da volimo sami sebe, da se prisjetimo ljubavi koja nam pripada po ro\u0111enju, samim time \u0161to SMO ovdje, a ne time \u0161to smo NE\u0160TO ili NETKO. Predrasude prema svim manjinama najpotpunije se ru\u0161e shva\u0107anjem ove duboke istine o bezuvjetnosti ljubavi. Ljubav i prihva\u0107anje se ne trebaju zaslu\u017eiti. Ljubav i prihva\u0107anje se ne mogu zaslu\u017eiti. Oni su tu, treba ih samo osvijestiti. Na\u017ealost, \u010dak i oni u \u010dijem je temeljnom manifestu \u00ab\u0161irenje Bo\u017eje rije\u010di\u00bb pre\u010desto ne mogu shvatiti smisao, a kamoli pru\u017eiti bezuvjetno prihva\u0107anje. (Davno sam pro\u010ditala cini\u010dni aforizam: \u00abAko \u017eeli\u0161 nau\u010diti bezuvjetno voljeti, nabavi si psa i u\u010di od njega.\u00bb)<\/p>\n\n\n\n
No, vratimo se na podru\u010dje racionalnog djelovanja, za koje postoji ve\u0107a vjerojatnost ostvarenja od upravo opisanog duboko emotivnog prihva\u0107anja. Mo\u017eemo utvrditi dvije skupine razloga o\u017eivotvorenja jednakopravnosti manjine. Prvu nazovimo pragmati\u010dni realizam, a drugu racionalni altruizam. Osnovna pragmati\u010dna postavka svake dr\u017eave je ostvarenje socijalnog mira. Situacija u kojoj je jedna manjina permanentno nezadovoljna stvara latentni fitilj. Pro\u0161li put spomenuta \u00abvojska\u00bb od minimalno 85.000 do 100.000 ljudi, \u010dini se, nije spremna vr\u0161iti zna\u010dajni pritisak na ostatak dru\u0161tva. Ovdje valja uo\u010diti da pragmati\u010dni \u00abustupci\u00bb prema pojedinim manjinama mogu rezultirati \u00abuskratama\u00bb za druge manjine. Tako\u0111er je mogu\u0107e manipulacijom jedne manjine dr\u017eati u pat poziciji druge manjine. (Odnos na\u0161e dr\u017eave prema braniteljima tipi\u010dni je primjer pragmatizma.) Iako nam se to ne mora svi\u0111ati, ovogodi\u0161nji je Internacionalni Pride u Zagrebu u svijetlu racionalnog pragmatizma imao mnogo inteligentniju platformu nego \u0161to je to ve\u0107ina LGBTIQ-ovaca bila u stanju shvatiti. Poku\u0161alo se povezati ve\u0107i broj manjina i time maksimizirati u\u010dinak kumulativnog nezadovoljstva. Ne\u0161to umjereniji pragmatizam donekle se preklapa s kapitalisti\u010dkim postavkama. Ako manjina ne \u0161teti dru\u0161tvu u cjelini, iskoristimo ju na tr\u017ei\u0161tu ili u politi\u010dkom \u017eivotu. Dakle, radi se o uva\u017eavanju LGBTIQ-ovaca kao politi\u010dke baze ili kao krajnjih potro\u0161a\u010da. U oba slu\u010daja radi se o instrumentalizaciji u svrhu postizanja posredne ili neposredne zarade. Ekstremni slu\u010daj pragmatizma predstavljao bi ultimativni pritisak me\u0111unarodne zajednice. Fakti\u010dna (ne)u\u010dinkovitost takve motivacije o\u010dita je na primjeru (ne)ostvarenja prava nacionalnih i etni\u010dkim manjinama u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Racionalni altruizam ima druga\u010dije postavke. Naime, velika ve\u0107ina ljudi nije po prirodi agresivno raspolo\u017eena prema pripadnicima manjina. Jasno je da mnogi vlastite frustracije lak\u0161e iskaljuju na \u00abde\u017eurnim krivcima\u00bb, no suo\u010deni s racionalnim promi\u0161ljanjem spremni smo prihvatiti pro\u0161irenje prava pripadnika manjina. Promi\u0161ljanje sadr\u017eaja pravednosti u odnosu na razli\u010dite karakteristike pojedinaca zanimljivo opisuje J. Rawls. Zamislimo da smo pokriveni \u00abkoprenom neznanja\u00bb. Ne znamo tko smo, ni \u0161to smo. Ne znamo da li smo \u017eena ili mu\u0161karac, crni ili bijeli, visoki ili niski, koje imamo sposobnosti i talente, fizi\u010dke karakteristike ili bilo koje druge osobine. U takvom stanju neznanja poku\u0161ajmo odrediti pravila koja \u0107e regulirati \u017eivot ljudi. Tek po definiranju pravila saznat \u0107emo koja je na\u0161a pozicija. Na\u0161 altruizam tako ne\u0107e nu\u017eno proizlaziti iz istinskog prihva\u0107anja svih ljudi, ve\u0107 iz racionalnog promi\u0161ljanja. Mi ne \u017eelimo biti nesretni, ma kakvi da smo stvarno. \u00abKoprena neznanja\u00bb u stvarnosti ne postoji, ali spoznaja da nitko ne bira svoje osobine te da nitko ne \u017eeli biti nesretan ostaje. Stvorit \u0107emo pravila koja svima daju najbolje \u0161anse za sre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/lori.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/JohnRawls-mokro.jpg\")
<\/figure>Dobro, i gdje smo sad? Racionalni altruizam utemeljen na konvencionalnom ru\u0161enju predrasuda predstavlja temelj suvremenog gra\u0111anskog morala. To je ujedno realan scenarij tijeka borbe za ravnopravnost LGBTIQ osoba, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Moj sugovornik s po\u010detka teksta je u pravu. Ne moraju nas voljeti. Zadovoljit \u0107emo se sa civiliziranim pona\u0161anjem i temeljnim gra\u0111anskim statusom. Naravno, zadovoljit \u0107emo se tek kada ovo dvoje kona\u010dno i ostvarimo. Istovremeno, \u010dini se da je za mnoge pripadnike \u00abna\u0161e vojske\u00bb jo\u0161 te\u017ea zada\u0107a istinsko prihva\u0107anje sebe.<\/p>\n\n\n\n
Koji god put odabrali, sretno!<\/p>\n\n\n\n
Sanja<\/p>\n<\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rutinsko testiranje potencijalno bliskih osoba mnogima je od nas dobro poznata situacija. To mo\u017ee biti poznanik, poslovni kontakt ili kolega, susjed ili prijatelj iz djetinjstva kojeg sretne\u0161 nakon dugo vremena, a mo\u017eda \u010dak i osoba koju prvi put vidi\u0161 i naprosto si znati\u017eeljna. \u017deli\u0161 znati \u0161to misli i osje\u0107a o homoseksualnosti. Tek tako. Zadnji sam …<\/p>\n