Ako se u ustavni tekst uvede definicija da je brak zajednica \u017eivota \u017eene i mu\u0161karca time se posti\u017ee samo jedno: rezervira se rije\u010d \u00bbbrak\u00ab za zajednicu \u017eene i mu\u0161karca. Samo rije\u010d, naziv, ime\u2026 I ni\u0161ta vi\u0161e od toga<\/p>\n\n\n\n
U vo\u0111enje ustavne definicije braka kao zajednice \u017eene i mu\u0161karca ne donosi ono \u0161to referendumska inicijativa udruge \u00bbU ime obitelji\u00ab tvrdi da donosi, jer kako poja\u0161njava predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i vanjska \u010dlanica Odbora za Ustav, Poslovnik i politi\u010dki sustav Hrvatskog sabora, prof. dr. Sanja Bari\u0107 brak nema ustavni sadr\u017eaj, nego isklju\u010divo zakonski. <\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, ako se brak \u00bbzabrani\u00ab istospolnim partnerima na ustavnoj razini, zabranjuje se samo kori\u0161tenje imena \u00bbbrak\u00ab, ne i sadr\u017eaj prava i obveza. Inicijativa \u00bbU ime obitelji\u00ab, nagla\u0161ava prof.dr. Bari\u0107, svjesno ili ne, tijekom svoje kampanje neto\u010dno informira gra\u0111ane. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 U ustav bilo koje zemlje mogu se uvrstiti odredbe koje doti\u010dno dru\u0161tvo smatra temeljnima. Dakle, mo\u017eemo upisati da u Republici Hrvatskoj bira\u010dko pravo pripada svim punoljetnim dr\u017eavljanima \u010dak i ako im je oduzeta poslovna sposobnost, da Republika Hrvatska posebnu skrb poklanja o\u010duvanju dostojanstva \u017eivotinjskog i biljnog svijeta ili da je brak \u017eivotna zajednica \u017eene i mu\u0161karca. Sve su to legitimne ustavne odredbe i mo\u017ee se putem referenduma tra\u017eiti izja\u0161njavanje naroda o njihovom uvr\u0161tavanju u ustavni tekst. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 \u010clanak 62. Ustava RH navodi da je \u00bbObitelj pod osobitom za\u0161titom dr\u017eave\u00ab te da se \u00bbbrak i pravni odnosi u braku, izvanbra\u010dnoj zajednici i obitelji ure\u0111uju zakonom.\u00ab Ako se u ustavni tekst uvede definicija da je brak zajednica \u017eivota \u017eene i mu\u0161karca time se posti\u017ee samo jedno: rezervira se rije\u010d \u00bbbrak\u00ab za zajednicu \u017eene i mu\u0161karca. Samo rije\u010d, naziv, ime\u2026 I ni\u0161ta vi\u0161e od toga. Pravni sadr\u017eaj braka, izvanbra\u010dne zajednice i obiteljskih odnosa u potpunosti je prepu\u0161ten zakonodavcu, s izuzetkom da ne mo\u017ee biti diskriminacije na temelju spola. Dakle, bra\u010dni drugovi imaju primjerice zajedni\u010dku bra\u010dnu ste\u010devinu, imovinu koju su stekli radom tijekom braka i svoju posebnu imovinu, imovinu koju je tijekom braka jedan bra\u010dni drug naslijedio ili koja mu je bila darovana. I to ne zato \u0161to je to su\u0161tina braka, nego zato \u0161to to Obiteljski zakon RH tako odre\u0111uje. Bra\u010dni drugovi naslje\u0111uju jedan drugoga u odre\u0111enim omjerima u ovisnosti o postojanju i broju djece, u\u017eivaju porezne olak\u0161ice, prava iz osiguranja i niz drugih prava, ne zato \u0161to je to neka zami\u0161ljena su\u0161tina braka, ve\u0107 zato \u0161to tako odre\u0111uju odgovaraju\u0107i zakoni. Brak nesumnjivo ima svoju emotivno-moralnu, a za mnoge pojedince i vjersku komponentu, ali mi govorimo o pravnoj regulaciji braka. Kao \u0161to znamo, interesni brakovi, brakovi izme\u0111u crnaca i bijelaca bili su zabranjeni do 1967. godine u nekim dijelovima SAD-a. Jer je takva bila zakonska regulativa. Ni\u0161ta vi\u0161e, ni manje od toga. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Ustavotvorac je 2000. godine, ignoriraju\u0107i brojna upozorenja struke (primjerice Podolnjak, Kostadinov, Smerdel\u2026), postavio iznimno \u0161iroko odre\u0111enje ovog instituta i ostavio neza\u0161ti\u0107ene dijelove ustavne materije koju je naknadno ugradio u ovlast Ustavnog suda. Rije\u010dju, Ustavni sud RH je sada glavna brana pred neustavno postavljenim pitanjima. Naime, postoje pitanja koja nisu pogodna za referendumsko odlu\u010divanje, a to je zorno pokazala komparativna praksa drugih dr\u017eava (npr. Kalifornija i problemi s financiranjem dr\u017eavne aktivnosti; \u0160vicarska i problemi u odnosu na muslimansku manjinu). To su svakako pitanja dr\u017eavnog prora\u010duna i pitanja temeljnih ljudskih prava, ona ne smiju biti predmetom referenduma. Ve\u0107ina ne mo\u017ee i ne smije odlu\u010divati o ljudskim pravima manjine. Da dodatno jasno naglasim, ovdje se ne radi o spre\u010davanju referenduma zbog \u00bbstraha od naroda\u00ab, ve\u0107 o nepodobnosti pitanja zbog inherentnih, ugra\u0111enih problema vezanih za referendumsko odlu\u010divanje. Naime, na referendumu nije mogu\u0107e pronala\u017eenje kompromisa, srednjih i kvalitetnih rje\u0161enja, referendum je binarni, crno-bijeli, da-ne izbor i tu nema sredine. \u017divot nije crno-bijeli, dru\u0161tvena stvarnost je izuzetno kompleksna i binarna rje\u0161enja su iznimno rijetko mogu\u0107a. Ne \u010dudi stoga da smo do sada u Hrvatskoj imali samo dva referenduma, i to referenduma temeljnog dru\u0161tvenog odre\u0111enja: ho\u0107emo li ostati u SFRJ ili ne, odnosno ho\u0107emo li u\u0107i u EU ili ne. Dodatno ugra\u0111eni problem referenduma je njegova iznimna manipulabilnost. Naizgled se \u010dini da mi slobodno i informirano odlu\u010dujemo, da nas se eto kona\u010dno ne\u0161to jasno pita, a zapravo je to vrlo \u010desto vi\u0161e ili manje sofisticirana manipulacija bira\u010dkim tijelom. Nemamo tu iluzija, politi\u010dka propaganda, politi\u010dki PR i lobiranje su sastavni dio politike kao svjesne djelatnosti svakog dru\u0161tva, no problemati\u010dnost referendumske manipulacije je tim ve\u0107a jer ona uvijek \u00bbigra na emocije\u00ab. Referendum ima o\u010diti potencijal dezintegracije dru\u0161tva, stvaranja dva pola, mobiliziranja jedne i druge strane i bujanja strasti. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Manipulacija sadr\u017eana u ovoj inicijativi je vi\u0161estruka. Prvo, kao \u0161to sam rekla, njen mogu\u0107i pravni u\u010dinak je iznimno ograni\u010den. O \u010demu nigdje niste mogli pro\u010ditati, niti \u010duti ni rije\u010di. Drugo, brojna su svjedo\u010denja, a to ste se i osobno mogli uvjeriti ako ste pristupili nekom od \u0161tandova) da su gra\u0111ani bili dovo\u0111eni u zabludu za\u0161to uop\u0107e potpisuju. Nagla\u0161avam, to nije svugdje bilo tako, ali iz osobnog iskustva znam \u0161to se i kako govorilo, pa \u010dak i do mjere da se govorilo \u00bbto vam je za brak pa \u0107ete odlu\u010diti ho\u0107ete li im dati ili ne\u00ab te su osobe koje su \u010dak sklone uvo\u0111enju braka za istospolne partnere bile dovedene u zabludu. Nije mi namjera napasti ovom izjavom konkretnu inicijativu, samo vam zorno pokazujem da je referendumska inicijativa, bez obzira na to o kojoj se temi radi, iznimno pogodna za manipulaciju neinformiranih gra\u0111ana. Tre\u0107e, na\u010din prikupljanja potpisa za ovu konkretnu inicijativu je, bar u jednom manjem ali ipak prisutnom djelu, bio protuzakonit. Naime, potpisi se moraju skupljati samo na za to predvi\u0111enim i ozna\u010denim mjestima. Imamo me\u0111utim svjedo\u010denja da su se potpisi prikupljali po ku\u0107ama, na radnim mjestima i sli\u010dno, neposrednim odlaskom \u00bbna teren\u00ab volontera. Ka\u017eem, radilo se o manjem opsegu, a na Ministarstvu uprave je, kasnije i na Ustavnom sudu RH, da utvrdi da li su potpisi bili prikupljeni sukladno Ustavu RH i relevantnom zakonu, Zakonu o referendumu i ostalim oblicima osobnog sudjelovanja u obna\u0161anju vlasti. I kona\u010dno, manipuliralo se i s razlozima za pokretanje inicijative. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Naime, tvrdilo se, i tvrdi se, da LGBT zajednica \u017eeli rasto\u010diti instituciju braka i razoriti temelje hrvatskog dru\u0161tva uvo\u0111enjem moralnog relativizma i pomodnih novotarija. Pro\u0161irivanje prava istospolnih partnera ni na koji na\u010din ne utje\u010de na pravni institut braka. Dalje, nije se namjeravalo uvesti brak za istospolne partnere. Rije\u010d je o setu imovinskih i srodnih prava, kao \u0161to su naslje\u0111ivanje, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i sli\u010dno, koja imaju regulirati odre\u0111eni oblik \u017eivotnih zajednica. Da se istospolne zajednice imaju smatrati \u00bbobiteljskim zajednicama\u00ab potvrdio je i ESLJP. Primjerice, 2010. u predmetu Schalk i Kopf protiv Austrije nagla\u0161eno je da istospolne zajednice spadaju u pojam \u00bbobitelji\u00ab iz \u010dl. 8. Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava, a iste godine i u predmetu P.B. i J.S. protiv Austrije; da su istospolni partneri u \u00bbrelevantno sli\u010dnoj situaciju kada je u pitanju njihova potreba za pravnim priznanjem njihovih veza\u00ab te da dr\u017eave \u00bbimaju polje slobodne procjene u odre\u0111ivanju vrste i sadr\u017eaja takvog priznanja\u00ab. Dakle, ne mora biti brak, ali ne\u0161to mora biti. Takva prava se ne moraju uvesti Obiteljskim zakonom, niti se tra\u017ei isti opseg prava kao i za brak. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Koliko god vjerujemo u iskrenost i dobre namjere, u validnost osobnih uvjerenja i stavova prezentera inicijative, \u010dinjenica je da se u javnom izri\u010daju navode argumenti kako je manjinska seksualna orijentacija manje vrijedna, nemoralna, na neki na\u010din protuprirodna. Radi se nesumnjivo o politi\u010dkoj diskriminaciji jedne skupine. Pri tome valja stati na loptu, zauzdati svoja osobna uvjerenja i pogledati \u010dinjenice. Pru\u017eanje prava o kojima je rije\u010d, a ponavljam, nije rije\u010d o braku, ve\u0107 o adekvatnoj pravnoj za\u0161titi koju tek valja iznjedriti ni na koji se na\u010din ne oduzima ni\u0161ta ve\u0107inskoj skupini. Ovdje nije rije\u010d o ograni\u010denim dru\u0161tvenim resursima pa da se dvije dru\u0161tvene skupine \u00bbbore\u00ab za raspodjelu istih. Nitko ne gubi prava koja bi se eventualno priznala i nekom drugom. Ovdje jedna skupina poku\u0161ava drugoj sprije\u010diti u\u017eivanje odre\u0111enih prava. Tako\u0111er, ne radi se o \u00bbmoralnom relativizmu\u00ab ili \u00bbpomodnim novotarijama\u00ab. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Rije\u010d o dru\u0161tvenom odre\u0111enju prema manjini koja predstavlja prirodnu varijablu ljudske seksualnosti. Manjinsku, ali statisti\u010dku konstantu. Koju se ne mo\u017ee \u00bbizreklamirati\u00ab, niti nekome nametnuti, kojom se ne mo\u017eete zaraziti. To uop\u0107e nije svjetonazor, ve\u0107 osobna uro\u0111ena karakteristika. Znamo li da su uz skandinavske zemlje, Francusku i sada i Ujedinjeno Kraljevstvo \u2013 eto, samo primjera radi \u2013 i jedna Argentina, jedan Brazil, jedna Ju\u017enoafri\u010dka Republika, jedna \u0160panjolska i jedan Portugal priznali pravo braka za istospolne partnere?! A na ustavnoj razini ograni\u010denje imaju jedna Bjelorusija, Azerbajd\u017ean, Latvija\u2026 Nagla\u0161avam ponovo, mi ne moramo priznati pravo braka, ali odre\u0111enu koli\u010dinu pravne za\u0161tite svakako da. U krajnjoj liniji, to je pitanje na\u0161e dru\u0161tvene odgovornosti. U svakom slu\u010daju, ulaganje ovoliko energije u jednu referendumsku inicijativu koja je svakako legitimna, ali \u010dije je pravni doseg ograni\u010den, a politi\u010dke konotacije diskriminatorne, ne \u010dini mi se pravim na\u010dinom za unaprje\u0111enje kvalitete funkcioniranja hrvatskog dru\u0161tva. Niti za navodnu za\u0161titu hrvatskog dru\u0161tva. Ona ne dovodi do dijaloga, ve\u0107 implicitne osude i prijezira prema manjini. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Ustavne demokracije i gra\u0111anska kultura civiliziranog zapadnog dru\u0161tva ne tra\u017ei da se volimo, ve\u0107 samo da se me\u0111usobno po\u0161tujemo. Kada se takvi negativni stavovi o nekoj manjini izri\u010dito navode, a ponekad i vezuju uz govor mr\u017enje, vrlo vjerojatno se radi o kr\u0161enju pravnog poretka Republike Hrvatske, odnosno o povredi odredbi Zakona o suzbijanju diskriminacije, a ako je rije\u010d o govoru mr\u017enje, onda i o kaznenom djelu. Ne mislim na uskratu braka, nego na o\u010ditu diskriminaciju. Evo, pro\u0161li tjedan je, na Me\u0111unarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije objavljen rezultat istra\u017eivanja o pojavama s kojima se susre\u0107u pripadnici seksualnih manjina: od verbalnog do fizi\u010dkog nasilja, \u0161ikaniranja na poslu i u obrazovnom sustavu. Tu moram jasno re\u0107i: sve pojave nasilja vezane za referendumsku inicijativu su potpuno neprihvatljive i \u017ealosne, za svaku osudu. Tu nema nikakve dileme. Svaki napad na volontere treba osuditi. No, nagla\u0161avam i to, upravo je eskalacija nasilja ona glavna negativna posljedica bu\u0111enja strasti, to\u010dnije nepoznavanja i ignoriranja posljedica instituta referenduma zbog kojih je taj pravni institut valjalo kvalitetnije urediti na ustavnopravnoj razini. Tu politi\u010dka elita snosi odre\u0111enu koli\u010dinu odgovornosti. <\/p>\n\n\n\n
\u2013 Vjerujem u osvije\u0161tenost \u0161utljive ve\u0107ine koja po ovom pitanju, do\u0111e li do referenduma, ne bi smjela ostati po strani i dozvoliti da odluka, ma kakva ona bila, bude usvojena uz marginalnu izlaznost. Naime, gra\u0111ani moraju biti svjesni da \u0107e, do\u0111e li do referenduma o ovom pitanju, referendumska odluka biti valjana neovisno o broju iza\u0161lih bira\u010da. I da \u0107e nas ta odluka svrstati u jednu skupinu dr\u017eava i dru\u0161tava. Bilo bi dobro da svi odlu\u010dimo o tome u koju to\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Na razini Europske unije, potcrtavam, nema obveze priznavanja prava izjedna\u010denih s pravima bra\u010dne zajednice. Povelja temeljnih ljudskih prava EU ostavlja ova pitanja u nadle\u017enosti dr\u017eava \u010dlanica. Ali postoji jasna tendencija \u0161irenja opsega prava u sve ve\u0107em broju dr\u017eava. Prisjetimo se, Europski parlament je u studenom 2010. usvojio Rezoluciju o primjeni \u0161tokholmskog programa gdje je pozvao dr\u017eave \u010dlanice na me\u0111usobno priznavanje u\u010dinaka dokumenata i civilnog statusa. Rje\u010dju, Hrvatska ne mora priznati pravo braka istospolnim partnerima, niti je to namjera, ali mora pru\u017eiti smislena prava istospolnim partnerima.<\/p>\n\n\n\n