Jedna od va\u017enih tema u podru\u010dju rodno uvjetovanog nasilja, koje je fokus mentorskog programa SOS Rijeka, su mitovi o nasilju. Koji su to mitovi, a \u0161to govore \u010dinjenice, pro\u010ditajte u nastavku teksta.<\/p>\n\n\n\n
Nasilje u obitelji<\/strong> je skup pona\u0161anja \u010diji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastra\u0161ivanjem i manipulacijom (Ajdukovi\u0107, 2003). Temelji se na neravnopravnosti te mu je osnovni cilj mo\u0107 i kontrola nad drugim \u010dlanovima obitelji\/\u017eenom. U velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva zlostavlja\u010di su mu\u0161karci. Zlostavljanje mo\u017ee biti fizi\u010dko, psiholo\u0161ko, ekonomsko, seksualno ili u obliku uho\u0111enja te uklju\u010duje nepo\u0161tovanje, kontroliranje, vrije\u0111anje i omalova\u017eavanje. \u017drtve \u010desto izjavljuju kako im najvi\u0161e patnje uzrokuje emocionalno zlostavljanje, suprotno op\u0107em mi\u0161ljenju da je fizi\u010dko zlostavljanje najte\u017ei oblik. No, bez obzira na vrstu zlostavljanja, korijeni tog pona\u0161anja i na\u010din razmi\u0161ljanja u sr\u017ei su uvijek isti.<\/p>\n\n\n\n Problem dru\u0161tvenog razumijevanja nasilja u obitelji nastaje kad ljudi vjeruju u \u0161irokorasprostrenjene mitove o nasilju i smatraju ih \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n Krenimo od definiranja koncepta mita.<\/p>\n\n\n\n Mitovi nastaju kao specifi\u010dan oblik uvjerenja do kojeg dolazi kada ljudi ne raspola\u017eu pravim \u010dinjenicama o nekoj pojavi i kojima se pojednostavljuju obja\u0161njenja slo\u017eenih socijalnih pojava.<\/p>\n\n\n\n Svrha ovog teksta je raskrinkati neke od najra\u0161irenijih mitova i ponuditii \u010ditateljima\/cama informacije temeljene na \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: \u017drtva u\u017eiva u nasilju, ina\u010de bi oti\u0161la od zlostavlja\u010da<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Nitko ne u\u017eiva kad je zlostavljan.<\/p>\n\n\n\n Napustiti zlostavlja\u010da nije lako. Neki od razloga \u017eeninog ostanka u takvoj nezdravoj vezi su: ekonomska ovisnost (uzdr\u017eavanje djece, nemogu\u0107nost nala\u017eenja posla), roditeljstvo (smatraju da djeca trebaju oca, kakav god bio), pritisak na \u017eenu da sa\u010duva brak (od strane bliskih ljudi, vjere i sl.), strah (strah za fizi\u010dku sigurnost sebe i djece), ljubav (voli ga i razmi\u0161lja o njegovim pozitivnim osobinama), krivnja (smatra kako je kriva zbog svega, jer je uzrokovala njegove probleme), sram, poni\u017eenje (ne \u017eeli da itko za to sazna), nepovjerenje u institucije (ne vjeruje da \u0107e policija, pravosu\u0111e i zdravstvene ustanove razumjeti o \u010demu se radi)<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: \u017dena je kriva za nasilje svojeg partnera.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Svatko je odgovoran za svoje pona\u0161anje pa tako i nasilnik. Zlostavlja\u010d sam pribjegava svojem nasilnom pona\u0161anju. Opravdanje da ga je \u017eena izludila svojim \u201ezanovijetanjem\u201c pa ju je udario je upravo to. Opravdanje. Kad nas netko naljuti, donosimo odluku kako se pona\u0161ati pa tako primjerice mo\u017eemo izabrati fizi\u010dko nasilje ili se jednostavno okrenuti i oti\u0107i, smiriti se te o toj situaciji mirno razgovarati kasnije.<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: Nasilje u obitelji i me\u0111u bra\u010dnim partnerima njihova je privatna stvar.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Nasilje u obitelji je ozbiljan dru\u0161tveni problem. Za\u0161to dru\u0161tveni?<\/p>\n\n\n\n Nasilje u obitelji je osobni, obiteljski i dru\u0161tveni problem koji zna\u010dajno naru\u0161ava kvalitetu \u017eivota i mentalno zdravlje svih onih koji su mu izlo\u017eeni \u2013 posredno ili neposredno. Dr\u017eava ima pravo i obavezu poduzeti potrebne mjere da bi sprije\u010dila nasilje u obitelji odnosno smanjila i olak\u0161ala njegove posljedice.<\/p>\n\n\n\n Nasilje u obitelji regulirano je raznim zakonima od kojih je jedan Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji.<\/p>\n\n\n\n Znate li koliko dr\u017eavu ko\u0161ta nezbrinuta \u017ertva nasilja sa svojim potrebama iz domene zdravstvenih usluga, bolovanja, ostvarenja socijalnih prava, tro\u0161kova policijskih intervencija, sudskih i drugih procesa? Smatrate li i dalje da je samo privatna stvar?<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: Ako \u017ertva napusti zlostavlja\u010da, nasilje \u0107e prestati.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Ve\u0107ina \u017ertava je i dalje u opasnosti kada ostavi zlostavlja\u010da te je osobito tada potrebna dovoljna podr\u0161ka u dru\u0161tvu i dr\u017eavi da okon\u010daju nasilan odnos. Najopasniji period je od 6 mjeseci do godinu dana nakon odlaska od zlostavlja\u010da te iz tog razloga sigurne ku\u0107e\/ skloni\u0161ta za \u017ertve nasilja pru\u017eaju mogu\u0107nost smje\u0161taja upravo u tom trajanju.<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: Zlostavljanje u obitelji doga\u0111a se samo u siroma\u0161nim obiteljima.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Nasilje u obitelji se zbiva u svim dru\u0161tvenim slojevima \u2013 i me\u0111u siroma\u0161nim i me\u0111u bogatim.<\/p>\n\n\n\n Nasilje u obitelji temelji se na stavovima i uvjerenjima da je \u017eena neravnopravna s mu\u0161karcem te nije povezano s obrazovanjem.<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: Tjelesni napad mu\u0161karca na partnericu izolirani je doga\u0111aj i vjerojatnost njegovog ponavljanja je mala.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Tjelesno nasilje je dio slo\u017eenog obrasca mo\u0107i i kontrole u partnerskom odnosu.<\/p>\n\n\n\n Iskustva u radu sa zlostavljanim \u017eenama pokazuju da nasilje vremenom eskalira te dobiva na u\u010destalosti i brutalnosti. Nasilje protiv \u017eena po\u010dinje naj\u010de\u0161\u0107e malim, \u201ebezazlenim\u201c napadima, uvredama, naguravanjem, zadr\u017eavanjem ili \u0161amarom. Vremenom dolazi do poja\u010danja nasilja i posljedica kao \u0161to su masnice, i\u0161\u010da\u0161enja, lomovi kostiju, ozbiljne ozljede glave te fraktura lubanje. Vrlo \u010desto uz tjelesno nasilje ide i uni\u0161tavanje materijalnih vrijednosti. \u017dene iz brojnih razloga \u017eele sa\u010duvati zajednicu i spremne su povjerovati u obe\u0107anja nasilnika. Obi\u010dno su impresionirane isprikama i na\u010dinom \u017ealjenja zbog nasilja. Me\u0111utim, iskustvo pokazuje da se radi samo o privremenom zati\u0161ju i da \u0107e se nasilje nastaviti, svaki put sve \u010de\u0161\u0107e i brutalnije.<\/p>\n\n\n\n Mit<\/strong>: Mu\u0161karac koji samo prijeti tjelesnim ozlje\u0111ivanjem svojoj partnerici nije zlostavlja\u010d.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Prijetnje predstavljaju specifi\u010dan oblik zlostavljanja.<\/p>\n\n\n\n Poseban vid nasilja je psihi\u010dko nasilje, koje se o\u010dituje u svjesnom stvaranju atmosfere straha koja je dodatno sredstvo i dio dinamike nasilja protiv \u017eena. Strah od daljnjeg nasilja je \u010desto najmo\u0107niji instrument pritiska. Kad to postigne, zlostavlja\u010du nije potrebno primjenjivati tjelesno nasilje.<\/p>\n\n\n\n Mit:<\/strong> Djeca trebaju svog oca iako je nasilan prema njihovoj majci. \u017dena bi za dobro djece trebala ostati s nasilnim partnerom.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica<\/strong>: Odrastanjem u takvoj obitelji djeca u\u010de biti nasilna. Obiteljsko nasilje obi\u010dno ne podrazumijeva jedan izolirani incident niti je ograni\u010deno samo na fizi\u010dku agresiju, nego se radi o sveobuhvatnom i planskom kori\u0161tenju prijetnji, zastra\u0161ivanja, manipulacija. Zlostavljani roditelj smatra da svoju djecu uspijeva za\u0161tititi od nasilja, no izjave djece dokazuju suprotno. Takva djeca su pod zna\u010dajnim rizikom za razvoj emocionalnih, pona\u0161ajnih, kognitivnih tjelesnih te\u0161ko\u0107a. Osim \u0161to su ta djeca traumatizirana samim nasiljem u obitelji, dodatna traumatizacija proizlazi iz \u010dinjenice da ih se prisiljava da o tome \u0161ute kako zlostavlja\u010d ne bi bio ka\u017enjen. Ve\u0107ina se djece s vremenom privikne na novu situaciju i izmijenjen na\u010din \u017eivota koje razvod donosi, no konstantan roditeljski sukob koji mo\u017ee trajati godinama prije i poslije razvoda, izrazit je stres za djecu bilo koje dobi jer \u0161teti razvojnim potrebama djeteta. Tako\u0111er, djeca u\u010de po modelu, odnosno, vjerojatnost je da \u0107e i sama po\u010deti koristiti nasilna pona\u0161anja jer su tome bila izlo\u017eena.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od va\u017enih tema u podru\u010dju rodno uvjetovanog nasilja, koje je fokus mentorskog programa SOS Rijeka, su mitovi o nasilju. Koji su to mitovi, a \u0161to govore \u010dinjenice, pro\u010ditajte u nastavku teksta. Nasilje u obitelji je skup pona\u0161anja \u010diji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastra\u0161ivanjem i manipulacijom (Ajdukovi\u0107, 2003). Temelji se na neravnopravnosti te …<\/p>\n