As part of the project “S margina u fokus – zdravstvene potrebe LBTQ žena” održan je 4. prosinca 2024. godine okrugli stol u Gradskoj knjižnici Rijeka koji je donio dragocjene uvide u zdravstvenu pravednost i specifične izazove s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe i LBTQ žene u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj.
Tema je okupila stručnjake i stručnjakinje iz akademske, medicinske i aktivističke sfere, naglašavajući važnost institucionalnih promjena u zdravstvenom sustavu te afirmativnog pristupa i dodatne senzibilizacije zdravstvenih djelatnika/ica.
U prvom djelu okruglog stola dr. sc. Marina Štambuk, psihologinja i autorica najnovijeg istraživanja „S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene“, provedenog u sklopu spomenutog projekta, predstavila je dobivene rezultate i glavne uvide.
Istraživanje je pokazalo kako se većina lezbijki i biseksualnih/panseksualnih žena koje su bile dio ovog istraživanja rijetko suočila s direktnom diskriminacijom, no mnoge nisu out svojim liječnicima/icama, što zapravo otežava otvaranje razgovora o specifičnim zdravstvenim potrebama.
Jedna od ispitanica istraživanja tako kaže:
„Što imam bolji odnos, što mi je bolje iskustvo, to je manja šansa da ću se autat”
(S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene, 2024.)
Izdvojena je prisutnost diskriminatornih praksi u kontekstu nevjerovanja pacijenticama kada opisuju razine boli upravo zato što su žene. Kod transrodnih žena izazovi su znatno izraženiji zbog nemogućnosti ne otkrivanja identiteta uslijed potreba za hormonskom terapijom te administrativni problemi (primjerice: neusklađeni podaci u dokumentima, cisnormativni stavovi).
“Situacija je teža čim nemaš promijenjene dokumente. Recimo, prije nego što sam promijenila ime i dalje sam prolazila kao žena u društvu. I onda bi to bilo katastrofalno jer bih došla na pregled i pred cijelom čekaonicom bi se derali – Ko je ovo? Ko je ovo? Pa bi provjeravali pet puta – Kak’ ste to vi, jeste to vi? Pred sto ljudi.”
(S margina u fokus – zdravstvena skrb za lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene, 2024.)
Također vidljive su i strukturalne prepreke poput nedostatka edukacije zdravstvenih djelatnika/ica o LGBTIQ temama. Rodni identitet transrodnih osoba često se patologizira, a općenito je izražen nedostatak inkluzivnosti i jednak pristup, kao što su pravo na posjete partnericama koje nisu u životnom partnerstvu te osjetljivost u ginekološkoj skrbi i u području mentalnog zdravlja.
Nakon predstavljanja rezultata, uslijedio je razgovor o specifičnim izazovima s kojima se susreće zdravstveno osoblje te primjerima postojećih dobrih praksi.
Prim. Nataša Dragaš Zubalj dr.med, univ. spec. sanit. publ., zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, ukazala je na potrebu za sustavnom edukacijom o LGBTIQ temama za sve razine zdravstvenog osoblja, uključujući i važnost poučavanja studenata/ica i na medicinskim fakultetima.
Dr. sc. Ivana Tutić Grokša, mag. act. soc. bavila se i istraživanjem institucijskih praksi za poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi za ranjive skupine te je istaknula važnost uvođenja različitosnih kompetencija (en: diversity competence). To je pristup koji podrazumijeva predanost institucionalnim politikama i praksama usmjerenima na poboljšanje odnosa između pacijenata/ica i zdravstvenih djelatnika/ica.
Marin Šupe mag. paed.soc. iz Klinike za psihijatriju „Sv. Ivan“ iz Zagreba, pored predstavljanja programa BOJE, naglasio je potrebu za programima koji se bave manjinskim stresom ističići da čak oko 80% LGBTIQ osoba ne bi otvoreno razgovaralo sa svojim liječnicima/icama o svom identitetu.
Okrugli stol jasno je pokazao da zdravstvena skrb za LBTQ žene u Hrvatskoj odražava šire društvene nejednakosti i prepreke s kojima se lezbijke, biseksualne, transrodne i queer žene suočavaju u svakodnevnom životu. Unatoč postojanju primjera dobrih praksi i rastućoj svijesti o važnosti inkluzivnosti, zdravstveni sustav ostaje duboko ukorijenjen u heteronormativnim i cisnormativnim okvirima. To ne samo da ograničava pristup osnovnim zdravstvenim uslugama već i perpetuira društvenu marginalizaciju.
Promjena pravilnika, edukacija zdravstvenih djelatnika/ica i prilagodba institucionalnih praksi nisu samo tehnička pitanja već i temeljni koraci u borbi za društvenu jednakost. Istaknut je prostor za poboljšanje u pružanju jednake skrbi kroz zajedničku borbu institucija, civilnog sektora i motiviranih pojedinaca/ki koji će nastaviti raditi na smanjenju predrasuda i izgradnji sustava koji odgovara potrebama svih građana i građanki, neovisno o njihovom rodnom identitetu ili seksualnoj orijentaciji.
Okrugli stol organizirala je Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ u okviru projekta “S margina u fokus – zdravstvene potrebe LBTQ žena”. Projekt financira Europsko-srednjoazijska lezbijska* zajednica (EuroCentralAsian Lesbian* Community) i sufinancira Europska unija.
Izvještaj je sastavila studentica Tamara Majdandžić uz podršku mentorica iz udruge LORI kao dio kolegija Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti.
