Mlade LGBTIQ+ osobe u povećanom su riziku od nasilja, diskriminacije i socijalne isključenosti, a posljedice doživljenog nasilja mogu biti dugotrajne i iznimno ozbiljne. Prema podacima iz recentnih istraživanja poput onog Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2024. godine znamo:
- 40% LGBTIQ osoba tijekom školovanja nije osjetilo nikakvu podršku ili zaštitu u školama u Hrvatskoj
- 30% LGBTIQ mladih u Hrvatskoj u dobi od 15 do 17 godina pokušalo je suicid
Ova iskustva mladih transrodnih i interspolnih osoba, lezbijki i gejeva, svjedoče o visokom postotku doživljenog fizičkog ili verbalnog nasilja u našim školama, a ono može dovesti do izoliranja, napuštanja nastave, samoozljeđivanja, te pokušaja suicida ili suicida.
Govor mržnje1 prema LGBTIQ+ osobama jedan je od ozbiljnih problema te je prisutan na različitim mjestima, od javnih prostora, medija i društvenih mreža do obrazovnih institucija i škola. Mladi jasno izražavaju potrebu za većom sigurnošću, a potrebna im je i podrška gdje i kako prijaviti doživljeno nasilje tijekom perioda njihovog obrazovanja i školovanja.
Podrška: Resursi i informacije
Iznimno je važno znati da postoje načini kako možeš prijaviti verbalno nasilje i govor mržnje te gdje možeš pronaći podršku ako za to postoji potreba. U nastavku pročitaj više o dostupnim resursima i mogućnostima u Hrvatskoj – od prijave govora mržnje do psihosocijalne podrške i savjetovanja.
Gdje i kome prijaviti govor mržnje?
- Govor mržnje je u Hrvatskoj kažnjiv zakonom i možeš ga svakako prijaviti policiji. Na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mogu se pronaći smjernice za prijavu zločina i govora mržnje. Svatko može prijaviti zločin iz mržnje i javno poticanje na nasilje i mržnju, a kako – možeš pronaći na službenoj stranici OVDJE.
- Ako misliš da si žrtva govora mržnje ili poznaješ osobu kojoj je potrebna pomoć i informacija, uvijek se možeš obratiti Pučkoj pravobraniteljici, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova and Pravobraniteljici za djecu koje će te uputiti u okviru svoje domene i nadležnosti.
- Pored institucija i policije, možeš se direktno obratiti udrugama za informaciju o mogućnostima prijave govora mržnje, kao što su Kuća ljudskih prava, GONG ili primjerice Centar za mirovne studije.
- U suradnji nekoliko udruga kreirana je odlična platforma Dosta je mržnje gdje na siguran način također možeš govor mržnje. HERE možeš saznati više o načinu kako platforma funkcionira te prijaviti nasilje.
- Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kreiralo je opciju online prijave zlostavljanja djeteta – RED BUTTON, a više pogledaj OVDJE.
Psihosocijalna podrška za LGBTIQ+ mlade koji su meta nasilja
Osim prijave govora mržnje i verbalnog nasilja, nekad je korisno imati emocionalnu i psihološku podršku. Mnoge organizacije i udruge u Hrvatskoj nude besplatne i povjerljive usluge savjetovanja, a ovdje su samo neke od mogućih opcija:
- Udruga LORI nudi besplatnu psihosocijalnu podršku koja između ostalog uključuje psihološko savjetovanje i peer savjetovanje. Ovaj oblik podrške omogućava mladima da razgovaraju o izazovima s kojima se suočavaju u sigurnom okruženju, a više informacija možete pronaći OVDJE.
- Portal Grada Rijeke “Sve je OK” isto nudi besplatnu podršku mentalnom zdravlju za sve mlade, stoga ih možeš posjetiti na svejeok.hr kako bi pristupio/la resursima i upitu za savjetovanje.
- Možeš se obratiti Hrabrom telefonu gdje putem besplatne linije 116 111 zatražiš pomoć i savjete u slučaju doživljenog nasilja, a podrška se može zatražiti i putem chata.
- Nastavno osoblje i/ili stručna služba u školi može isto tako biti saveznik u borbi protiv nasilja i diskriminacije, stoga se možeš obratiti profesoru/ici u koju imaš povjerenja i ispričati što se dogodilo. Škole moraju biti mjesta nulte tolerancije na nasilje i svaka mlada osoba mora imati sigurne uvjete za osobni i profesionalni rast. Odgojno obrazovne institucije imaju svoje pravilnike i protokole djelovanja u slučaju doživljenog nasilja, a ako ti je potrebna dodatna podrška i informiranje što možeš još učiniti, potraži školskog pedagoga/inju ili psihologa/inju.
Dodatno informiranje i uključivanje u rad udruga
U vidu dodatnog osnaživanja i osobnog rasta, možeš HERE pregledati dostupne digitalne resurse o važnim LGBTIQ+ temama i iskustvima koja ti mogu biti značajna i njegujuća. HERE pronađi letak koji sadrži online resurse različitih udruga i arhiva koji mogu pomoći na putu otkrivanja aktivizma ili željene podrške.
Za one koje/i se žele dodatno angažirati u zajednici i aktivnije se uključiti u borbu za ljudska prava, postoji još niz LGBTIQ+ organizacija i inicijativa koje nude mogućnosti volontiranja, edukacija i aktivnog sudjelovanja. Cijeli popis možeš pregledati OVDJE.
Nemoj zaboraviti da postoje resursi i organizacije koje su tu za tebe. Tvoja sigurnost i dobrobit su najvažniji.
Tekst je dio LORI online kampanje „Sigurnost počinje s nama“ s ciljem podizanja vidljivosti problematike LGBTIQ fobije u obrazovanju, ukazivanja na štetnost LGBTIQ fobičnog govora te osnaživanja LGBTIQ+ učenika/ica. Kampanja se može pratiti na društvenim mrežama LORI i službenoj web stranici sve do Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), #sigurnostpočinjesnama.
The Impact4Values program is co-financed by the Office for Cooperation with NGOs of the Government of the Republic of Croatia. The views expressed in this material are the sole responsibility of the Lesbian Organization Rijeka "LORI" and do not reflect the views of the Office for Cooperation with NGOs of the Government of the Republic of Croatia.
Kampanja je dio projekta “Sigurnost i jednakost u školskim klupama” te je financirana sredstvima Europske unije kroz program Impact4Values. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autorica i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA).
