Iako se potpredsjednica Vlade Milanka Opačić protivila omogućavanju posvojenja djece istospolnim partnerima, jer Hrvatska
još nije spremna za to, prihvaćenim amandmanom SDP-a i HNS-a uoči donošenja Obiteljskog zakona za to je otvoren pravni put. Taj amandman omogućuje da i izvanbračni partneri posvajaju djecu, čime je nastala diskriminirajuća situacija zbog koje je Austrija u siječnju 2013. osuđena na Europskom sudu za ljudska prava jer nema opravdanja da se onda i istospolnim partnerima ne da isto pravo. Austrija je morala svoj zakon uskladiti s tom presudom. Onemogućavanje posvojenja djece istospolnim partnerima bio je jedan od glavnih razloga zbog kojih je iniciran i lani u prosincu proveden referendum o braku. Platili smo 39,646.240,50 kuna da bismo naučili pravnu lekciju. Prva ju je preko Večernjeg lista s “gluhom” javnošću podijelila predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Sanja Barić, koja je predvidjela ovakvu situaciju te upozorila da se referendumom cilj organizatora neće postići.
Nisu slušali argumente
– Ne radi se o predviđanju, nego o činjenicama, pravnoj istini koja sada dolazi na vidjelo baš svima. Zbog zamagljivanja nisu se slušali pravni argumenti koji su govorili da se referendumom ne postiže ništa osim zaštite riječi brak. Žao mi je što je narod glasanjem “za” doveden u zabludu i što se sada može osjećati prevarenim od organizatora. Trebali su vjerovati u pravnu struku koja ima svoje pravilnosti, zakonitosti i činjenice – komentira prof. Barić. Potvrđuje nam da je amandman OZ-a doveo do usporedive pravne regulacije različitih vrsta zajednica o pitanju posvojenja.
– Nakon što je izjednačena pravna regulacija izvanbračnih s bračnim zajednicama u ovom pitanju, jedini razlog za različitu regulaciju istospolnih zajednica ostaje negativna predrasuda prema osobama druge spolne orijentacije, što je pravno neprihvatljiv razlog razlikovanja. Upravo to je izrečeno u presudama ESLJP-a u slučajevima protiv Austrije i Ujedinjenog Kraljevstva, pa i Francuske, prije nego što su zakonski izjednačili brak s istospolnom zajednicom. Na pitanje kakav se sad pravni put može očekivati, prof. Barić kaže da je moguć dulji tzv. apstraktni put inzistiranja na ujednačenosti kroz traženje ocjene ustavnosti zakona u svjetlu poštovanja stavova ESLJP-a koji i kroz lani donesene odluke upućuje na jasan trend. Drugi put je kroz konkretan slučaj.
– Neki istospolni par može tražiti posvojenje i nakon što bude odbijen na nižim instancama, u konačnici se obraća Ustavnom sudu tražeći zaštitu ljudskih prava i obiteljskog života na temelju jednakosti pozivajući se na standarde utvrđene Europskom konvencijom. Ako Ustavni sud tome ne udovolji, par bi se mogao obratiti ESLJP-u, što znači da je samo pitanje vremena kad bi to bilo realizirano.
I za prof. dr. sc. Aleksandru Korać Graovac nema dvojbe da amandman otvara pitanje usporedive situacije s istospolnim partnerima te da je evidentno da će, čim se to pitanje javi u praksi, Ustavni sud morati donijeti odluku, osobito u slučaju kad dijete posvaja istospolni partner ili partnerica biološkog roditelja, a ako ne, onda ESLJP.
Upitna demokracija
– Na saborskom Odboru za obitelj voditeljica radne skupine za Obiteljski zakon usprotivila se tom amandmanu. O tom amandmanu nije se vodila javna rasprava pa se o njemu nije očitovala ni pravobraniteljica za djecu. Čak je pitanje jesu li i predlagatelji svjesni da tim amandmanom širom otvaraju vrata raspravi o izjednačavanju istospolnih partnera s bračnim drugovima o pitanju posvojenja – obrazložila je profesorica razočarana načinom na koji se donose zakoni, s obzirom na to da je amandman bez stručnog nadzora, pa moguće i bez svijesti o njegovu proširenom učinku na obiteljske odnose onih koji su ga predložili i usvojili, donesen u zadnji tren uoči izglasavanja zakona, što sve stavlja pod znak pitanja demokratski postupak donošenja zakona.
