Suzbijanje diskriminacije
„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.“
Pozadina
Kada govorimo o pravima LGBTI osoba važno je istaknuti da se ne radi o nekim „posebnim pravima“ već o ljudskim pravima koja pripadaju svima nama samo zato jer smo ljudska bića.
Nažalost, LGBTI osobe su diskriminirane u raznim područjima života: pri zapošljavanju i na radnom mjestu, tijekom školovanja, u obitelji, u području zdravlja, u pristupu uslugama, itd. To znači da su im ugrožena i/ili uskraćena različita prava kao npr. pravo na život, pravo na ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i osobnu sigurnost, pravo na osnivanje obitelji ili pravo na zdravstvenu zaštitu.
U oko 70 zemalja u svijetu zakonom je kažnjivo biti gej ili lezbijka, kazne variraju i do doživotnog zatvora, a postoje i zemlje u kojima lezbijke i gejevi mogu dobiti smrtnu kaznu zbog svoje istospolne orijentacije. Više o stanju ljudskih prava LGBTI osoba može se saznati na stranicama Međunarodne organizacije za zaštitu prava LGBTI osoba – ILGA world i ILGA Europe.
Prema istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) u zemljama Europske unije (28) te Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, 42% LGBTI osoba se u posljednjih 12 mjeseci osjećalo diskriminirano ili maltretirano zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta (SORI) u državi u kojoj žive. Samo 9% je prijavilo diskriminaciju. Nadalje, 49% LGBTI osoba je u posljednjih 12 mjeseci doživjelo nasilje u državi u kojoj žive. U Hrvatskoj, prema podacima Zagreb Pridea, čak 64% ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika.
LGBTI osobe i dalje moraju u javnosti skrivati svoj identitet, svoje veze i brakove – 84% LGBTI osoba izjavilo je da uvijek ili često izbjegavaju držanje za ruke u javnosti sa svojim partnerima/icama zbog straha od nasilja, prijetnji ili uznemiravanja zbog svoje SORI (FRA, 2019.).
LGBTIQ osobe na radnom mjestu doživljavaju uznemiravanje, pa čak i prijetnje od strane kolega/ica i/ili nadređenih, nepravednu raspodjelu rada ili pretjerani nadzor, predrasude vezane za njihovu mogućnost da rade s djecom, lažne optužbe, izostanak promaknuća te nepriznavanje obitelji i uskraćivanje povlastica dostupnih strejt zaposlenicima/icama. Istraživanje među LGBTI osobama o uvjetima na radnom mjestu koje je LORI provela 2017. godine pokazuje da je 75,1% ispitanih LGBT osoba doživjelo neki od oblika diskriminacije, uznemiravanja i/ili zlostavljanja na radnom mjestu. Istraživanje među poslodavcima u Republici Hrvatskoj o politikama i praksama vezanima za LGBTI zaposlenike, (LORI, 2017.) pokazalo je da 80,4% poslodavaca nema mjera, politika ili postupaka kojim iskazuju otvorenost prema LGBT osobama, ali 60% poslodavaca izražava spremnost za sudjelovanje u treninzima i edukacijama.
Ova društvena nepravda prisutna je i u odgojno-obrazovnom sustavu, a perpetuira se institucionalnom homofobijom, bifobijom i transfobijom (kroz nevidljivost ili marginaliziranost LGBTIQ sadržaja u školskom programima, homofobnim i transfobnim sadržajima u udžbenicima, nepostojanje i neprovođenje akcijskih planova i politika za suzbijanje nasilja na temelju spolne orijentacije, rodnog identiteta i/ili izražavanja, homofobičnog, bifobičnog i transfobičnog govora u školama, stavljanje LGBTIQ tema u negativni kontekst u obrazovnom sustavu itd.) te individualnom homofobijom, bifobijom i transfobijom različitih aktera (poput negativnih stavova učenika/ica i školskih djelatnika/ica o LGBTIQ osobama itd.), o čemu svjedoče brojni primjeri iz prakse, kao i rezultati istraživanja.
Osim uobičajenih izazova adolescencije kroz koje prolaze i njihovi heteroseksualni vršnjaci/kinje, LGBTIQ mladi se moraju suočiti i s prihvaćanjem identiteta koji nosi veliku stigmatizaciju, socijalnu isključenost i druge negativne posljedice. Osim izazova samoprihvaćanja sebe kao LGBTIQ osobe, istraživanja sustavno pokazuju da su LGBTIQ+ učenici/ice česte mete uznemiravanja i vršnjačkog zlostavljanja u školama te da bivaju izloženi diskriminirajućim iskustvima. Po pitanju svog LGBTI identiteta u hrvatskim školama potpuno je out samo 4% mladih (FRA, 2019.).
LGBTIQ aktivisti/kinje izloženi su napadima, progonima i prijetnjama te se često ne osjećaju zaštićenima niti od strane policije ili svoje države/vlade.
Programske aktivnosti
LORI u sklopu programa „Suzbijanje diskriminacije i zaštita ljudskih prava LGBTI osoba“ provodi aktivnosti i projekte kojima je cilj ukidanje/suzbijanje diskriminacije i nasilja te zaštita prava LGBTI osoba. Neke od aktivnosti ovog programa realiziraju se kroz projekte poput LGBTIQ+ Work Equality Alliance, Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost ili Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo.
Jedan od važnijih dijelova programa je informiranje i edukacija javnosti o LGBTIQ+ temama. Informiranje, senzibiliziranje i educiranje različitih profila stručnjaka i stručnjakinja (nastavnika/ica, psihologa/ginja, policije, poslodavaca…) provodi se kroz jednodnevne ili višednevne seminare i edukativne aktivnosti. Pored toga, LORI izdaje i edukativne publikacije i priručnike poput Smjernica za suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja na osnovi spolne orijentacije i rodnog identiteta u školama, Jogjakartskih načela ili Indikatora ravnopravnosti na radnom mjestu.
Informiranje javnosti LORI provodi i organiziranjem kampanja, tribina ili drugih javnih događanja putem kojih nastoji podići razinu svjesnosti javnosti o važnosti ovih tema i senzibilizirati javnost za veće razumijevanje i prihvaćanje LGBTIQ+ osoba, te smanjenje predrasuda i stereotipa.
LORI kontinuirano prati potrebe LGBTI zajednice i provodi istraživanja među LGBTI populacijom u različitim područjima – od istraživanja potreba mladih do diskriminacije LGBTI osoba na radnom mjestu.
Redovito se prati stanje ljudskih prava LGBTI osoba u Hrvatskoj i izrađuju godišnji izvještaji za različite domaće i međunarodne institucije. Važan dio programa je i zagovaranje javnih politika u svrhu pozitivnih društvenih promjena. Uz zagovaranje i utjecaj na javne politike u svrhu unapređenja prava i položaja LGBTI osoba te postizanja ravnopravnosti, zagovarački fokus u LORI je područje obrazovanja i mladih uz jačanje zagovaračkih izvora i kapaciteta. U tu svrhu izrađuju se analize i izvještaji poput Analize kurikuluma i udžbenika u Hrvatskoj ili Pregled međunarodnih dokumenata u području zaštite ljudskih prava LGBTIQ osoba u obrazovanju. LORI je i članica GOOD inicijative Hrvatske te se zalaže za uvođenje građanskog odgoja u škole u Hrvatskoj. Pored građanskog, LORI zagovara i uvođenje zdravstvenog odgoja, odnosno cjelovite seksualne edukacije u škole.
Program uključuje i reagiranje na govor i zločine iz mržnje. Govor mržnje, zločine iz mržnje te diskriminaciju na osnovi SORI i/ili nasilje nad LGBTIQ osobama LORI prijavljuje nadležnim institucijama (DORH, MUP, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova). Također, LGBTIQ osobama LORI pruža besplatnu pravnu podršku u slučaju doživljene diskriminacije i/ili nasilja.
U sklopu programa LORI obilježava i važne međunarodne dane vezane uz ljudska prava. Poseban naglasak stavlja se na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, transfobije i interfobije – IDAHOBIT, a akcije se, u suradnji s drugim organizacijama za ljudska prava, organiziraju i za Međunarodni dan žena, Dan ljudskih prava, Dan borbe protiv nasilja nad ženama i sl.
Iako se program fokusira na suzbijanje diskriminacije i nasilja nad LGBTIQ+ osobama, on uključuje i borbu protiv seksizma, mizoginije, rasizma, fašizma te aktivnosti usmjerene na zaštitu prava žena i reproduktivna prava.