Godinu koju smo tek ispratili pamtit ćemo po izuzetno važnom događaju za LGBT zajednicu u Hrvatskoj – donošenju Zakona o životnom partnerstvu, nakon čijeg je stupanja na snagu uslijedio pravi mali “boom”‘ istospolnih brakova.
Aktivizam LGBT udruga i organizacija, kao i velika podrška dijela javnosti mjesecima se osjećao gotovo na svakom koraku, posebice tijekom “referendumskog” perioda.
No, u prvim danima ove sasvim friške Nove 2015. pitamo se – što dalje ? Koje su si nove ciljeve zadali aktivisti, kakve akcije planiraju za ovu godinu, koji su im prioritetni ciljevi i kako vide budućnost daljnjeg aktivizma po pitanju LGBTIQ prava? Na naša pitanja spremno su odgovorili predstavnici Zagreb Pridea, LORI, Iskoraka i LIBERosa, a što o svemu misle Kontra i Rišpet nažalost do zaključenja teksta nismo uspjeli doznati.
Brak i životno partnerstvo važni su, ali nisu glavna odrednica LGBTIQ pokreta
Prema onome što su nam sugovornici otkrili, bit će ovo itekako aktivistički plodna godina. – kampanje za coming out, borba za veća prava trans* osoba, posebice kroz obrazovni sustav, ali i rad na većoj međusobnoj suradnji LGBT udruga. Tu su naravno i pripreme za ovogodišnje Povorke ponosa – već četrnaestu po redu u Zagrebu i drugu u Osijeku.
“Unatoč donošenju Zakona o životnom partnerstvu, moramo se, kao LGBTIQ pokret nastaviti boriti za svoja prava do potpune LGBT jednakosti, što i hoćemo. No posebno sada, kada su se stvari znatno pomakle nabolje, moramo se kao LGBTIQ pokret uključiti u borbu za smjer kojim će naša zemlja i naše društvo ići. Borba za potpunu jednakost svih građana i građanki, kako u pravno-političkom smislu tako i u smislu društvenog prihvaćanja trebaju biti budućnost LGBTIQ aktivizma u Hrvatskoj”, poručuje Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea.
Ističe da su brak i životno partnerstvo važne stvari “ali nisu glavna odrednica LGBTIQ pokreta i to nikako ne smiju biti”. Stoga Jurčić napominje kako se posebno sada u ovoj novoj “post-referendumskoj” LGBT povijesti aktivisti trebaju baviti “drugim važnijim pitanjima za našu zajednicu, a to su prije svega stvaranje povoljnijih uvjeta za coming out LGB i posebno T osoba“.
“Mislim da će to biti jedna od glavnih odrednica post-referendumskog LGBTIQ aktivizma. Uz coming out, koji je presudan faktor za društvenu i političku promjenu, tu su i druga važna pitanja: borba za zaštitu i povećanje reproduktivnih prava hrvatskih građanki, zaštita od diskriminacije na radu i borba za radnička prava LGBTIQ osoba, te obrazovanje mladih, bilo institucionalno ili izvan-institucionalno, a posebno u području ljudskih prava i programa na suzbijanju homo/bi/transfobije kod mladih”, otkriva nam Jurčić.
Umreženi i udruženi pružiti otpor fašizmu i nazadnosti koji nam više nisu nepoznati
Danijela Almesberger koordinatorica Lezbijske organizacije Rijeka (LORI) kaže kako se u fokusu njihovog djelovanja svakako nalazi daljnji rad na konkretnim pitanjima diskriminacije, isključivanja i homo/bi/transfobije na koja aktivizam treba biti usmjeren i svakako će se njima i baviti.
“Pod ovim također podrazumijevam širok raspon djelovanja, od adresiranja neravnopravnosti i opresije na institucionalnom nivou pa do one skroz osobne, odnosno društvene razine”, kazala je.
No, ističe i kako je bolja međusobna suradnja među udrugama od izuzetno velikog značaja:
“Ono na što bi se trebalo fokusirati jesu suradnje koje možemo ostvariti. Posljednjih godina same LGBT udruge bolje međusobno surađuju što mislim da je od velikog značaja i zaista nešto vrijedno što imamo. Ali, bitna su i savezništva izvan isključivo LGBTIQ okvira, s obzirom na ovo čemu svjedočimo da se događa na svjetskoj sceni zapravo, važno je da ne rasipamo snage nego da što bolje umreženi i udruženi pružimo otpor ovom fašizmu i nazadnosti koji nam više nisu nepoznati”, poručuje Danijela Almesberger.
Budućnost aktivizma je rad na postizanju potpune jednakosti
“Vizija Iskoraka jest ostvarenje svih potreba LGBT osoba u Hrvatskoj. U različitim područjima vidimo mogućnosti poboljšanja kvalitete života LGBT osoba. Mnogi još uvijek doživljaju diskriminaciju, stigmatizaciju i odbacivanje u svakodnevnom životu. Budućnost aktivizma je rad na postizanju potpune jednakosti”, govoreći o budućnosti LGBT aktivizma u Hrvatskoj poručuje Zoran Dominković, koordinator Iskoraka – Centra za prava seksualnih i rodnih manjina.
Predsjednica LIBERos-a Mirna Zlatić smatra kako unatoč nedavno donesenom Zakonu o životnom partnerstvu, prostora za LGBT aktivizam još uvijek ima.
“Ne vjerujem da će se u skorije vrijeme LGBT aktivizam orijentirati na zakonsko postizanje potpune jednakopravnosti, jer ona ipak, unatoč većinskom mnijenju nije ovim zakonom postignuta, već će se pažnja usmjeriti na borbu protiv diskriminacije u drugim aspektima”, rekla nam je Zlatić.
Što se tiče daljnjih prioritetnih ciljeva udruga koje predstavljaju, naši sugovornici otkrivaju kako neki nastavljaju uhodanim putovima, dok se drugi spremaju na nove akcije.
Marko Jurčić iz Zagreb Pridea kaže kako su od proljeća 2013. godine sve svoje aktivnosti srezali na dvije najvažnije – Povorku ponosa i borbu protiv referenduma, odnosno osiguravanje donošenja Zakona o životnom partnerstvu. Sad, kad je dobar dio posla odrađen, Zagreb Pride se mora strateški postaviti za naredno razdoblje, kaže Jurčić:
“Početak godine ćemo započeti izradom strateških programa za iduće tri godine, zatim slijedi rekonstrukcija naše unutarnje strukture i ostvarivanje najprioritetnijih ciljeva: poticanje i osiguravanje korištenja svih statusnih prava iz Zakona o životnom partnerstvu kako eventualni povratak HDZ-a, ovaj put u koaliciji s klerikalnom desnicom, ne bi mogao preko noći obrisati stečena prava za LGBT osobe. Drugi prioritetni cilj u idućoj godini nam je izrada pravnih mjera, uključujući i zakonska rješenja za ostvarivanje prava trans* osoba. Pravni i statusni položaj trans* osoba u Hrvatskoj mora se riješiti zakonom koji će osim samog statusa i uvjeta za prepoznavanje rodnog identiteta uključiti i osiguravanje zdravstvene zaštite i skrbi za trans* osobe. I na kraju, najvažniji cilj Zagreb Pridea, coming out, coming out i coming out. Za ostvarivanje bilo kojeg cilja, potrebna je hrabrost, vidljivost i glasna, dosljedna, privržena te javna borba u zajedništvu sa svima drugima koji vjeruju u jednakost svih ljudi. Ta borba se borba ne vodi u ormaru, a u tu borbu moramo uključiti cijelu LGBTIQ zajednicu”, kaže Jurčić.
Suzbiti netrpeljivost i neprihvaćanje različitosti među mladima
Stoga i u ovoj godini Zagreb Pride nastavlja s pružanjem pravne podrške i zastupanja žrtava LGBT nasilja i diskriminacije, te najavljuje: “Ove godine bi se hrvatska javnost mogla suočiti s nekoliko važnih presuda za diskriminaciju, nadamo se u korist osoba kojih zastupaju naše odvjetnice, a tiču se diskriminacije u području stanovanja, rada i zapošljavanja i naknada štete za žrtve nasilja”.
Najavljuje i pripreme za organizaciju četrnaeste Povorke ponosa “koja će sigurno imati barem nekoliko potpuno novih momenata”, te coming out kampanju.
“Trenutno analiziramo nekoliko istraživanja koje smo proveli u suradnji s CESI, koja će nam dati jasne smjernice gdje su gorući problemi. Kako mi se sad čini, to je svakako i dalje sveprisutno nasilje protiv LGBTIQ osoba, povećani, ali i dalje jako nizak coming out u usporedbi s europskim zemljama i poprilično zabrinjavajući stavovi mladih o općenito ljudskim pravima i LGBT osobama. No uskoro više o svemu tome”, završno poručuje Jurčić.
LORI nastavlja sa suzbijanjem homo/bi/transfobije u obrazovnom sustavu, te planira još više izići iz lokalnih okvira riječke zajednice.
“Kakvo je trenutno stanje, nije nimalo čudno da među mladima nalazimo toliko netrpeljivosti i neprihvaćanja različitosti. Potrebno je zaista raditi na svim razinama, od pružanja informacija samim učenicima/icama i nastavnicima/icama do mijenjanja samog sustava. Treba također zagovarati i pratiti što će se zbivati s građanskim i zdravstvenim odgojem. Sljedeće godine koristiti ćemo i neke nove metode unutar ovoga programa koje se odnose na direktno senzibliziranje i proširivanje razumijevanja LGBT osoba a i proširiti djelovanje van Rijeke. Također, planiramo i početi s jednim programom informiranja lokalne javnosti na razne teme a vezane uz naše područje rada što bi trebalo biti interaktivno, ali i zabavno. Dugo nismo nešto takvo radile lokalno a mislimo da Rijeci to treba. Prioritet nam je i daljnji rad na psihosocijalnom području a svakako, nastavljamo s organiziranjem sadržaja za zajednicu i širenjem/stvaranjem prostora gdje LGBTIQ zajednica može zadovoljiti svoje potrebe”, poručuje Danijela Almesberger.
Više vremena za drugi Osijek Pride
Unapređenje zakonskih okvira, ponajviše u području postizanja bračne jednakosti i pomoć u korištenju Zakona o životnom partnerstvu, unapređenje pristupa zdravstvenim uslugama, unapređenje obrazovanja koje uvažava LGBT identitet, povećanje društveno-socijalne uključenosti LGBT osoba, usmjerenim aktivnostima izgraditi kulturno-društvenu infrastrukturu za LGBT zajednicu, ciljevi su kojima se (i) ove godine posvećuju u Iskoraku.
“Aktivno radimo na svojim glavnim aktivnostima: gay.hr društvenoj mreži za LGBT osobe, LGBT centru kao sigurnom kulturno-društvenom prostoru s različitim aktivnostima ovisno o potrebama zajednice, zdravstvenom programu s naglaskom na prevenciju HIV-a i spolno prenosivih bolesti, istraživanjima, pružanju psihološke i pravne pomoći, zagovaranju, suzbijanju stigme i diskriminacije, obilježavanju važnih dana tijekom godine i slično”, otkriva Zoran Dominković.
Iz LIBERosa najavljuju širenje aktivizma i na druge ugrožene skupine i njihova prava, što ne znači da odustaju od LGBT aktivizma već samo širenje domene njihova djelovanja.
“Najveća akcija koju planiramo jest drugi osječki Pride. S obzirom da smo prošle godine sve izorganizirali u dva mjeseca, u 2015. si planiramo uzeti malo više vremena i odraditi to još kvalitetnije. Također planiramo i mnoštvo humanitarnih akcija prvenstveno s ciljem osvještavanja javnosti o određenim problemima u društvu”, otkriva predsjednica LIBERosa Mirna Zlatić.
Izvor: CroL.hr
