Mlade LGBTIQ+ osobe u povećanom su riziku od nasilja, diskriminacije i socijalne isključenosti, a posljedice doživljenog nasilja mogu biti dugotrajne i iznimno ozbiljne. Prema podacima iz recentnih istraživanja poput onog Agencije Europske unije za temeljna prava iz 2024. godine znamo:
- 40% LGBTIQ osoba tijekom školovanja nije osjetilo nikakvu podršku ili zaštitu u školama u Hrvatskoj
- 30% LGBTIQ mladih u Hrvatskoj u dobi od 15 do 17 godina pokušalo je suicid
Ova iskustva mladih transrodnih i interspolnih osoba, lezbijki i gejeva, svjedoče o visokom postotku doživljenog fizičkog ili verbalnog nasilja u našim školama, a ono može dovesti do izoliranja, napuštanja nastave, samoozljeđivanja, te pokušaja suicida ili suicida.
Govor mržnje1 prema LGBTIQ+ osobama jedan je od ozbiljnih problema te je prisutan na različitim mjestima, od javnih prostora, medija i društvenih mreža do obrazovnih institucija i škola. Mladi jasno izražavaju potrebu za većom sigurnošću, a potrebna im je i podrška gdje i kako prijaviti doživljeno nasilje tijekom perioda njihovog obrazovanja i školovanja.
Podrška: Resursi i informacije
Iznimno je važno znati da postoje načini kako možeš prijaviti verbalno nasilje i govor mržnje te gdje možeš pronaći podršku ako za to postoji potreba. U nastavku pročitaj više o dostupnim resursima i mogućnostima u Hrvatskoj – od prijave govora mržnje do psihosocijalne podrške i savjetovanja.
Gdje i kome prijaviti govor mržnje?
- Govor mržnje je u Hrvatskoj kažnjiv zakonom i možeš ga svakako prijaviti policiji. Na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mogu se pronaći smjernice za prijavu zločina i govora mržnje. Svatko može prijaviti zločin iz mržnje i javno poticanje na nasilje i mržnju, a kako – možeš pronaći na službenoj stranici OVDJE.
- Ako misliš da si žrtva govora mržnje ili poznaješ osobu kojoj je potrebna pomoć i informacija, uvijek se možeš obratiti Pučkoj pravobraniteljici, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova i Pravobraniteljici za djecu koje će te uputiti u okviru svoje domene i nadležnosti.
- Pored institucija i policije, možeš se direktno obratiti udrugama za informaciju o mogućnostima prijave govora mržnje, kao što su Kuća ljudskih prava, GONG ili primjerice Centar za mirovne studije.
- U suradnji nekoliko udruga kreirana je odlična platforma Dosta je mržnje gdje na siguran način također možeš govor mržnje. OVDJE možeš saznati više o načinu kako platforma funkcionira te prijaviti nasilje.
- Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kreiralo je opciju online prijave zlostavljanja djeteta – RED BUTTON, a više pogledaj OVDJE.
Psihosocijalna podrška za LGBTIQ+ mlade koji su meta nasilja
Osim prijave govora mržnje i verbalnog nasilja, nekad je korisno imati emocionalnu i psihološku podršku. Mnoge organizacije i udruge u Hrvatskoj nude besplatne i povjerljive usluge savjetovanja, a ovdje su samo neke od mogućih opcija:
- Udruga LORI nudi besplatnu psihosocijalnu podršku koja između ostalog uključuje psihološko savjetovanje i peer savjetovanje. Ovaj oblik podrške omogućava mladima da razgovaraju o izazovima s kojima se suočavaju u sigurnom okruženju, a više informacija možete pronaći OVDJE.
- Portal Grada Rijeke “Sve je OK” isto nudi besplatnu podršku mentalnom zdravlju za sve mlade, stoga ih možeš posjetiti na svejeok.hr kako bi pristupio/la resursima i upitu za savjetovanje.
- Možeš se obratiti Hrabrom telefonu gdje putem besplatne linije 116 111 zatražiš pomoć i savjete u slučaju doživljenog nasilja, a podrška se može zatražiti i putem chata.
- Nastavno osoblje i/ili stručna služba u školi može isto tako biti saveznik u borbi protiv nasilja i diskriminacije, stoga se možeš obratiti profesoru/ici u koju imaš povjerenja i ispričati što se dogodilo. Škole moraju biti mjesta nulte tolerancije na nasilje i svaka mlada osoba mora imati sigurne uvjete za osobni i profesionalni rast. Odgojno obrazovne institucije imaju svoje pravilnike i protokole djelovanja u slučaju doživljenog nasilja, a ako ti je potrebna dodatna podrška i informiranje što možeš još učiniti, potraži školskog pedagoga/inju ili psihologa/inju.
Dodatno informiranje i uključivanje u rad udruga
U vidu dodatnog osnaživanja i osobnog rasta, možeš OVDJE pregledati dostupne digitalne resurse o važnim LGBTIQ+ temama i iskustvima koja ti mogu biti značajna i njegujuća. OVDJE pronađi letak koji sadrži online resurse različitih udruga i arhiva koji mogu pomoći na putu otkrivanja aktivizma ili željene podrške.
Za one koje/i se žele dodatno angažirati u zajednici i aktivnije se uključiti u borbu za ljudska prava, postoji još niz LGBTIQ+ organizacija i inicijativa koje nude mogućnosti volontiranja, edukacija i aktivnog sudjelovanja. Cijeli popis možeš pregledati OVDJE.
Nemoj zaboraviti da postoje resursi i organizacije koje su tu za tebe. Tvoja sigurnost i dobrobit su najvažniji.
Tekst je dio LORI online kampanje „Sigurnost počinje s nama“ s ciljem podizanja vidljivosti problematike LGBTIQ fobije u obrazovanju, ukazivanja na štetnost LGBTIQ fobičnog govora te osnaživanja LGBTIQ+ učenika/ica. Kampanja se može pratiti na društvenim mrežama LORI i službenoj web stranici sve do Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), #sigurnostpočinjesnama.
Kampanja je dio projekta Sigurnost i jednakost u školskim klupama sufinancirana sredstvima Europske unije kroz program @Impact4Values.
