U ožujku 2026. godine, udruga LORI je u sklopu projekta „Qnect: za ravnopravnost i inkluzivnost“ (kojeg zajednički provode udruge LORI i Legebitra) provela fokusnu grupu s ciljem ispitivanja stvarnih potreba LGBTIQ+ mladih u Rijeci.
Želja je bila saznati kako se kvir mladi u našem gradu uistinu osjećaju, što im nedostaje, kako vide ulogu zajednice u suočavanju sa svakodnevnim stresom te što im je potrebno da u Rijeci ostvare svoj puni potencijal, osnaže svoju emocionalnu otpornost i razviju socijalne vještine.
U nastavku donosimo ključne rezultate i autentična svjedočanstva mladih osoba koje su sudjelovale u fokusnoj grupi.
Sigurne zone: Što mladi u Rijeci već koriste?
Kada je riječ o postojećim sadržajima, mladi u Rijeci aktivno sudjeluju u kvir kulturi i aktivnostima: od kvir partija, druženja u LORI i karaoka, festivala Smoqua i volontiranja na događajima udruge LORI do usluga psihološkog savjetovanja i psiholoških radionica, Europskog tjedna testiranja i drugih sadržaja.
Glavni pokretač za dolazak na ove događaje je povezivanje s drugim kvir osobama, osjećaj prihvaćenosti i sigurno okruženje.
„(…) Puno stvari koje se kvir ljudima sviđaju, se ne sviđaju većini ljudi koje ćeš upoznati kroz faks, kroz život, kroz školovanje, u susjedstvu… Prilika da se zapravo upoznaš s kvir ljudima koji su oko tebe je, ono, big deal.“
Od osobito važnih sadržaja, posebno se navode: opuštena druženja poput večeri društvenih igara ili gledanja filmova, psihološka podrška te općenito kulturni sadržaji i partiji.
Prepreke za uključivanje
Kao prepreku uključivanju u zajednicu, dio mladih navodi anksioznost, gužvu i buku na partijima, usklađivanje obveza te potrebu za skrivanjem vlastitog LGBTIQ+ identiteta.
„Kvir život je oduvijek mogao najviše postojati po noći (…) Jedini način da se upoznaš s kvir ljudima je da idem partijat, a to je nekim ljudima prevelika premosnica, anksioznosti i izlaska i izlaganja vanjskom svijetu.“
Što im nedostaje?
Mladi u Rijeci jasno detektiraju što im nedostaje kako bi kvaliteta njihovog suživota bila bolja. Najveći interes iskazan je za stabilne, dnevne i strukturirane prostore i aktivnosti, poput npr. čitateljskog kluba: čak 6 osoba istaknulo je potrebu za prostorom gdje bi se kroz čitanje upoznavalo s kvir kulturom; ili LGBT centra. Spomenuta su i češća opuštena druženja, filmske večeri, ali i sportski događaji na otvorenom te odlasci na plažu. U kontekstu informiranja o aktualnim događajima pojavljuje se i želja za online zajednicom ili mailing listom. Zanimljiva ideja jest i online mreža za razgovor sa starijim osobama istog identiteta.
„(…) Book clubovi i movie nights… Da ljudi više saznaju o nekim stvarima koje jesu važne za kvir zajednicu i kvir kulturu jer je teško do tih stvari doć’. Nitko te ne uči o tome.“
Svakodnevica LGBTIQ+ mladih u Rijeci: sigurnost i rodno izražavanje
Kada se radi o preprekama s kojima se susreću kao LGBTIQ+ osobe u svom gradu, mladi nam navode diskriminaciju poslodavaca, neotvorenost o svom identitetu te općeniti nedostatak tolerancije u društvu.
Pitanje osjećaja sigurnosti u svom gradu donijelo je zabrinjavajuće podatke: četvoro sudionika_ice (od devet) doživjelo je seksualno neprimjerene komentare vezane uz svoj LGBTIQ+ identitet (kako uživo na tulumima, tako i u online prostoru). Mladi osjećaju nesigurnost na mnogoljudnim događanjima (u smislu fizičke sigurnosti), te i kada je u pitanju slobodno rodno izražavanje u svakodnevnom životu. Spomenuta je zabrinutost za privatnost svog identiteta te osjećaj straha za druge vidljive kvir osobe.
„(…) Maskiraš se. (…) Nekako kad dođeš na neko mjesto kao Queer-UP!, gdje možeš bit’ obučen kako hoćeš, gdje možeš staviti kilo šminke na sebe i na jednu večer ne bit ono tko si bio, nego ono što jesi, jednostavno je euforično.“
Kako povećati osjećaj sigurnosti i otpornosti?
Kada govorimo o tome što mladima pomaže ili bi im pomoglo da se osjećaju sigurnije, navodi se korisnost komunikacijskih vještina (npr. asertivnost – tri osobe), razvoj samopouzdanja, socijalnih vještina, vještina argumentiranja. S druge strane, ističu i važnost edukacija o LGBTIQ+ temama u školama te korištenje opcije „blokiranja“ u online kontekstu. Dvije osobe navode da bi se osjećale ugodnije kada bi na javnim događajima bili prisutni zaštitari koji su i sami dio LGBTIQ+ zajednice. Zanimljiv resurs jesu i kvir prijatelji koji se mogu zauzeti za njih u situacijama u kojima se ne osjećaju sigurno.
„Kada se osjećaš dovoljno osnaženo da možeš nešto za sebe onda ja mislim da je jednostavno lakše živjeti kao gej osoba, a nismo svi rođeni s tim snagama. Nismo ih svi naučili i onda ja mislim da bi takve aktivnosti (…) koje nas uče vještinama da se zauzmemo za svoj položaj u životu, da se zauzmemo u svakim situacijama koje nam prijete, da bi nam jako pomogle.“
Odgovor na političke izazove: Vidljivost u javnom prostoru
S obzirom na globalni i lokalni porast desnih političkih struja koje su otvoreno anti-LGBTIQ+, mladi se štite na različite načine. Dok dio njih koristi strategiju ignoriranja negativnih medijskih sadržaja, drugi naglašavaju važnost aktivnosti udruga koje se zalažu za njihova prava te političkog opismenjavanja mladih i jasnog informiranja o kvir-friendly političkim opcijama prije izbora.
Kao korisne spomenute se i vještine asertivnosti i argumentiranja, kao i pozitivna medijska reprezentacija LGBTIQ+ identiteta.
Zaključak: smjernice za budućnost
Rezultati ove fokusne grupe daju nam jasne smjernice za daljnji rad.
LGBTIQ+ mladi koji su bili voljni s nama podijeliti svoje misli i osjećaje, u Rijeci kao najznačajnije ističu:
- Češći i opušteniji dnevni sadržaji (poput književnog kluba i filmskih večeri) koji omogućuju dublje povezivanje bez pritiska noćnog izlaska;
- LGBT centar kao autonomni prostor za druženje i organiziranje aktivnosti;
- neki oblik online sustava informiranja o aktualnim događanjima (kao online zajednica, ili mailing lista);
- Kontinuirana psihološka podrška i edukacije usmjerene na izgradnju samopouzdanja i asertivnosti.
Veliko hvala našim istraživačicama: Emi Puceković (glavna i odgovorna) i Maši Cek (mentorska podrška) na trudu i zalaganju uloženom u cijeli proces!
Zahvaljujemo svim sudionicima i sudionicama na dijeljenju svojih iskustva i vizije. Udruga LORI će kroz projekt Qnect kao i svoje redovite aktivnosti nastaviti raditi na stvaranju Rijeke u kojoj kvir mladi ne moraju čekati noć ili zatvorene prostore da bi bili ono što jesu.
Neke od ovih ideja već i jesu zaživjele, primjerice, Queer čitateljski klub!
Ako se želiš prijaviti na LORI mejling listu kako bi ti stizale obavijesti o događanjima za zajednicu, pošalji nam mejl na: s naslovom: Želim na mailing listu.
Projekt „Qnect: za ravnopravnost i inkluzivnost“ financiran je sredstvima Europske unije u okviru Erasmus+ programa. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav organizacija provoditeljica projekta i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
