Studentica sam druge godine sveučilišnog jednopredmetnog diplomskog studija pedagogije u Rijeci te sam u sklopu kolegija „Praktičan rad 2“, kojeg sam pohađala tijekom zimskog semestra 2021./2022. akademske godine, odlučila svojih 100 sati prakse iskoristiti za suradnju s udrugom LORI s ciljem boljeg upoznavanja njihovog rada u području obrazovanja. Na početku prakse sam sa svojim mentoricama u udruzi detaljno dogovorila plan prakse koji se sastojao od nekoliko aktivnosti usmjerenih razvijanju dodatnih znanja i vještina za rad s mladima u području obrazovanja o ljudskim pravima i LGBTIQ temama. Aktivnosti su uključivale proučavanje materijala za predavanja o LGBTIQ temama u srednjim školama i pripremu za izvođenje predavanja, održavanje predavanja za učenike i učenice srednjih škola i kreiranje nove radionice za učenike i učenice osnovnih škola.
Također, uključivale su upoznavanje s načinom evaluacije održanih predavanja i rad na podizanju vidljivosti putem društvenih mreža LORI. Voljela bih još samo nadodati da sam sa svojim mentoricama, odnosno aktivistkinjama udruge LORI imala već prilike surađivati tijekom kolegija „Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti“. Kolegij se izvodi na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci u suradnji Centra za ženske studije FFRI s riječkim udrugama LORI, PaRiter i SOS Rijeka (https://www.hood.hr/). Nakon završetka tog kolegija znala sam da želim nastaviti suradnju s udrugom s obzirom na pozitivno iskustvo koje sam doživjela kroz njihovo mentorstvo na kolegiju.
A sada ću vas malo detaljnije provesti kroz moju prasku i ono što sam naučila kroz to iskustvo. Kao što sam to prethodno spomenula, tijekom prakse sam imala priliku uključiti se u održavanje predavanja za mlade u srednjim školama kao dio projekta „Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost“ u razdoblju od ožujka do lipnja 2022. godine u pet srednjih škola u Rijeci i okolici.
Moj angažman u sklopu održavanja predavanja sastojao se od individualnog pripremanja za predavanje i samog održavanja predavanja. Taj je korak bio vrlo bitan za mene s obzirom na to da sam u udrugu LORI stigla sa siromašnim znanjem o nekim pojmovima vezanim uz samu LGBTIQ tematiku. Ono što mi je bilo najteže za razumjeti je što znači „transrodnost“ i što znači „interspolnost“. Koristeći se dostupnom literaturom poput web stranice udruge LORI, publikacija i brošura naučila sam da je „transrodna osoba, osoba čiji je rodni identitet različit od spola pripisanog osobi pri rođenju. Transrodne osobe mogu biti heteroseksualne, lezbijke, gej, biseksualne osobe ili neke druge seksualne orijentacije.“, (LORI, 2020) dok je „interspolnost pojam koji se odnosi na niz fizičkih osobina ili varijacija koje se nalaze između stereotipnih ideala muškog i ženskog. Interspolne osobe rođene su s fizičkim, hormonalnim i genetskim značajkama koje se ne mogu definirati kategorijama “ženskog” i “muškog”. Postoje mnogi oblici interspolnosti, te je ona krovni pojam za spektar mnoštva oblika, prije negoli jedinstvena kategorija.“ (LORI, 2020). Uz prethodno spomenuto, usvojila sam znanja i o drugoj terminologiji koja se koristi u kontekstu LGBTIQ+ osoba, a posebno sam uvidjela važnost rodnog identiteta svakog pojedinca te važnost podržavanja unutarnjeg osjećaja svakog od nas o tome tko smo i koga volimo. Naučila sam da slovo Q u kratici LGBTIQ+ označava queer osobe te sam s time u vezi naučila i tko su queer osobe. Ono što sam također osvijestila je da se slova L, G i B odnose na seksualnu orijentaciju dok se slova T, I odnose na rodni i spolni identitet. Ono što mi je bilo poprilično zanimljivo je i + na kraju kratice koji označava da postoji još mnogo rodnih identiteta i seksualnih orijentacija koje nisu navedene u kratici.
Osim individualnog proučavanja materijala i literature, tijekom predavanja sam imala priliku uvidjeti reakcije učenika i učenica na teme LGBTIQ+ terminologije, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, roda i spola, ljudskih prava, nasilja i coming outa, te njihovu motiviranost za sudjelovanje u raspravama i znatiželju da usvoje što više informacija. U kontekstu LGBTIQ+ terminologije, fokusirale smo se na razumijevanje kratice, razliku između roda i spola, između rodnog identiteta i seksualne orijentacije i slično. U temi nasilja smo se fokusirale na vrste nasilja pa smo tako spomenule: verbalno, neverbalno, fizičko, cyber, vršnjačko i druga nasilja te zločin iz mržnje. Kod ljudskih prava orijentirale smo se na, po nama, 6 jako važnih ljudskih prava, a ona su: pravo život, pravo na jednakost i diskriminaciju, pravo na osobnu sigurnost, pravo na obrazovanje, pravo na rad, pravo na javno okupljanje i pravo na osnivanje obitelji. Na kraju smo se kroz temu coming out-a osvrnule na to da je coming out proces koji traje. To nije trenutak koji se dogodi, koji dođe i prođe, već mješavina svakakvih emocija (pozitivnih i negativnih) gdje je osoba u većini slučajeva diskriminirana i stereotipizirana od strane svoje okoline. Na kraju svakog predavanja učenicima i učenicama su bili podijeljeni evaluacijski listići koji su nama predavačicama služili kao povratna informacija o informiranosti mladih o pojedinim temama i o njihovoj senzibiliziranosti. U sklopu toga, naučila sam neke administrativne zadatke koji su povezani s pripremanjem evaluacijskih listića te njihovim pohranjivanjem.
Prethodno sam spomenula i osmišljavanje predavanja za osnovne škole čiji je cilj bio učenike/ice informirati i senzibilizirati o spomenutim temama, no uz prilagođeni sadržaj i pristup. U tom procesu, moj je angažman bio poprilično povećan iz razloga što sam, uz pomoć svojih mentorica iz udruge LORI te jedne od volonterki, uspjela osmisliti novu radionicu tijekom koje bi se osnovnoškolskoj populaciji mogao prenijeti sadržaji o LGBTIQ+ terminologiji, nasilju te vrstama nasilja, ljudskim pravima i procesu coming outa. Neću vas lagati i podijelit ću s vama da sam nakon finaliziranja te radionice bila poprilično ponosna na sebe te sam znala da sam učinila veliki korak za sebe i naše društvo! Emocije koje sam osjećala bile su pozitivnog tipa, a primaran razlog je taj što sam znala da bez obzira koliko malen moj doprinos bio, postojan je te sam time doprinijela boljitku društva i budućih generacija. Još se veća sreća u meni rodila nakon što su mentorice provele tu istu radionicu te mi dale pozitivnu povratnu informaciju na postojeći koncept. To je bila jedna „mini pobjeda“ za mene i moje obrazovanje.
Uz iskustvo pripremanja i održavanja predavanja u srednjim školama te sudjelovanja u osmišljavanju predavanja/radionica za osnovne škole, imala sam priliku i educirati se u području rada na društvenim mrežama u kontekstu podizanja vidljivosti o predavanjima koja smo zajedno provodile. To je bilo jedno potpuno novo, no vrlo edukativno i zabavno iskustvo za mene. Dijeljenje s vjernim pratiteljima i pratiteljicama udruge LORI osnovne informacije o predavanjima predstavljalo je krunu mog djelovanja i doprinosa u suzbijanju homo/bi/transfobije u srednjim školama.
E sad, nekoliko riječi za kraj. Nakon četiri mjeseca aktivnog angažmana u udruzi moram spomenuti ogroman trud koji zaposlene osobe i aktivistkinje udruge LORI svakodnevno ulažu s ciljem suzbijanja homo/bi/transfobije te jačanja znanja LGBTIQ+ mladih. „Lorice“ to čine kroz razne projekte poput „Glasovi mladih za društvene promjene“ i „Radnopravnost svima!“. Moja osobna perspektiva što se tiče informiranosti i senzibiliziranost mladih o LGBTIQ+ temama je da je dio učenika i učenica informiran i senzibiliziran, dok drugi dio nije i tu ima još prostora za suradnje i rad s mladima. To znači da ima tu još puno posla, ali sigurna sam da ako netko može i hoće učiniti promjenu da su to cure iz udruge LORI.
Kris Dragičević, studentica 2. godine jednopredmetnog studija pedagogije u Rijeci
Tekst je nastao kao dio stručne prakse studentice Kris Dragičević s ciljem informiranja o radu udruge LORI u području obrazovanja iz osobne perspektive studentice. Također, informativni članak dio je projekta „Podržimo uključivo obrazovanje – gradimo sigurnu budućnost“ kojeg provode Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“ i partnerice Dugine obitelji i Norsensus Mediaforum (Norveška), u razdoblju od 1.1.2021. do 28.2.2023. godine. Projekt je podržan sa 129.600,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
