Prvo istraživanje o iskustvima mladih LGBTIQ+ osoba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

U okviru svojih užih obitelji LGBTIQ+ mladi uglavnom ne mogu razgovarati o problemima vezanima za svoj identitet, niti otvoreno potražiti podršku, savjet i zaštitu od nasilja kojeg doživljavaju

Kroz projekt „Dugin put“ provedeno je istraživanje, prvo tog tipa, o iskustvima i potrebama LGBTIQ+ mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u autorstvu Lezbijske organizacije „LORI“ i psihologinje Mije Mudri. Online dio istraživanja je uključio 41 anketirane osobe koje borave u toj županiji više od 9 mjeseci godišnje, dok je u fokus grupama sudjelovalo 12 mladih koji trenutno u njoj žive. Istraživanje pokriva iskustva coming outa, osjećaj slobode i otvorenosti oko izražavanja svog rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije, doživljeno nasilje te potrebe za sadržajima namijenjenim LGBTIQ+ mladima u lokalnoj zajednici.

Rezultati istraživanja o potrebama LGBTIQ+ mladih na području naše najjužnije županije jasno pokazuju zatvorenost, nerazumijevanje, strah od nasilja, uvreda i izbacivanja iz društva i obitelji – to su samo neke od specifičnih poteškoća s kojima se susreću u svojoj sredini, školi, obitelji zbog svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Čak 68% ispitanih planira se iseliti, ili razmišlja o iseljenju iz svoje županije, a za njih 73% nemogućnost otvorenog življenja svog LGBTIQ+ identiteta potpuni je ili jedan od razloga iseljenja.“, istaknula je je Antonija Stojanović Almesberger iz udruge LORI, koordinatorica istraživanja na projektu.

Od ispitanih, najveći postotak, njih 98%, o svom identitetu je otvoreno bliskim prijateljima/icama, koji u velikoj mjeri i reagiraju pozitivno (kod 85% ispitanih). Međutim, kod uže obitelji, u okviru koje bi bilo idealno da mladi uživaju povjerenje i podršku, u najvećem postotku znaju ili djelomično znaju sestre (64%), potom majke (57%) i braća (53%), dok o njihovom identitetu najmanje znaju očevi (45%). Negativno su u najvišoj mjeri reagirali očevi (kod 69% ispitanih), dok su majke negativno reagirale kod nešto više od polovice (52%). Široj okolini te osobama s kojima se susreću gotovo svakodnevno, poput nastavnog osoblja, kolega/ica, zdravstvenog osoblja, uglavnom (66% – 97%) nije otvoreno o svom LGBTIQ+ identitetu. Drugim riječima, u okviru svojih nuklearnih obitelji LGBTIQ+ mladi Dubrovačko-neretvanske županije često ne mogu otvoreno razgovarati o problemima vezanim za svoj seksualni/rodni identitet niti otvoreno potražiti podršku, savjet i/ili zaštitu.

Posljednje je posebno zabrinjavajuće kada govorimo o iskustvu s nasiljem. Većina ispitanih (76%) je doživjela neke oblike verbalnog nasilja (pogrdni nazivi, vrijeđanje, ismijavanje) jednom ili više puta zbog svog LGBTIQ+ identiteta. Polovica (51%) je doživjela nasilje na društvenim mrežama ili internetu, 44% ih je doživjelo prijetnje fizičkim nasiljem, a 22% ih je i bilo izloženi fizičkom nasilju. Seksualno nasilje u vidu neželjenih seksualnih kontakata doživjelo je čak 37% ispitanih, dok je pokušaj seksualnog napada ili silovanja doživjelo posebno zabrinjavajućih 30%.

Najviše je ispitanih (56%) doživjelo nasilje od strane nepoznatih osoba, dok je 51% ispitanih koji pohađaju školu doživjelo nasilje od strane svojih vršnjaka/kinja jednom ili više puta. Čak njih 31% doživjelo je nasilje od strane majke, a njih 21% od strane oca. U vezi s doživljenim nasiljem, 61% ispitanih se povjerilo nekome: najčešće prijateljima/icama, članovima/icama obitelji, psihologu/ginji u školi. Nažalost, zabrinjavajućih 39% ispitanih osoba nije iskustvo doživljenog nasilja podijelilo ni s kim u svom okruženju, dok je samo 10% ispitanih i prijavilo doživljeno nasilje.

Koordinirator projekta iz Udruge Bonsai, Ivan Matić naglasio je kako „se nasilje lakše odvija kada se osobe izvrgnute nasilju boje povjeriti te zatražiti pomoć, a ovo istraživanje potvrđuje da LGBTIQ+ mladi u našoj županiji često skrivaju svoj identitet, ili nemaju podršku, od najužih članova obitelji. Pri tome ne treba zaboraviti da su LGBTIQ+ mladi izloženi i drugim oblicima nasilja kojima su izloženi i drugi mladi. Naš je zadatak da zajedno mijenjamo te okolnosti i stvaramo sigurnu sredinu u kojoj će se otvoreno razgovarati i u kojoj će sram te potrebu za skrivanjem prventsveno imati nasilnici.“.

Ne čudi stoga što 83% ispitanih osjeća da je u svojoj lokalnoj zajednici primorano živjeti na način da moraju skrivati vlastiti LGBTIQ+ identitet. Razlozi koje navode su: strah od nasilja, uvreda i izbacivanja iz društva i obitelji. Dobar dio ispitanih ističe kako je problem života u malim mjestima i gradovima težak zbog mnoštva predrasuda, većeg međusobnog poznavanja stanovništva (što podupire strah da će se njihov LGBTIQ identitet otkriti i osobama za koje one ne žele da to znaju), te postojanja dvostrukih standarda među različitim skupinama ljudi. Usprkos tome, situacija je bolja u krugu prijatelja/ica gdje je 83% ispitanih izjavilo kako sa svojim prijateljima slobodno razgovaraju o svom ljubavnom životu, a njih 50% u svom svakodnevnom okruženju ima osobe kojima se mogu obratiti za savjet ili informaciju vezanu za svoju seksualnost/rodni identitet/seksualnu orijentaciju.

Najvažnijim faktorom koji može doprinijeti stvaranju sigurnog i prijateljskog okruženja za LGBTIQ+ osobe mladi smatraju postojanje udruge koja bi im pružala podršku. Uz ovaj, važni su im i drugi faktori za razvoj zajednice, poput postojanja savjetovališta za LGBTIQ+ osobe, kampanja za senzibiliziranje javnosti o LGBTIQ+ temama te generalno proširenje zajednice (prilika za međusobno upoznavanje) i postojanje mjesta gdje se LGBTIQ+ osobe mogu okupljati u sigurnom okruženju.

Cijelo istraživanje s detaljnim rezultatima i glavnim zaključcima moguće je preuzeti ovdje.


Projekt „Dugin put“ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a provodi ga Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai uz podršku udruga LORI iz Rijeke i Dugine obitelji iz Zagreba.

Podijeli:

Vijesti:

Queer+ security

Projekt Queer+ security za cilj ima osigurati temelje za siguran i inkluzivan clubbing te time omogućiti nesmetan razvoj i rast lokalnih LGBTIQ zajednica,

Pročitaj više »
Scroll to Top